H&M zavladao tržištem, no efikasnošću ga pretekao C&A

Autor: Božica Babić , 26. svibanj 2014. u 17:54
C&A po zaposleniku imao više od 2,56 mil. kn prihoda, H&M 2,26/Reuters

C&A po zaposleniku imao više od 2,56 mil. kn prihoda, H&M 2,26. Prihod veći od milijun kn po radniku imali i Peek & Cloppenburg te New Yorker.

Hrvati su tijekom 2013. samo kod deset top trgovaca odjećom (po prihodu) potrošili više od 2,57 milijardi kuna. Polovica tvrtki iz te skupine, unatoč činjenici što je u okvirima nacionalnoga tržišta i lani zabilježen pad potrošnje, zabilježila je dvoznamenkast rast prihoda, dok su četiri imala pad, a New Yorker je za nijansu (0,4 posto) popravio svoj učinak iz 2012. 

Visoka efikasnost   
Švedski lanac Hennes&Moritz (H&M) prvu je prodavaonicu na ovdašnjem tržištu otvorio u travnju 2011., da bi prošle godine velikim skokom prihoda za čak 232 milijuna kuna uhvatio nedostižnu prednost pred svim konkurentima jer je drugi najbolji učinak lani vezan uz njemački Kik Textilien, kojemu je prihod rastao 64 milijuna kuna. Nastavi li tempom kojim je ušao u 2014. (ožujak je na godišnjoj razini donio rast prihoda od 13, a travanj od 17 posto), konkurencija H&M, čini se, neće srušiti s trona ni nakon zbrajanja rezultata i za aktualnu godinu.  Unatoč lanjskom golemom financijskom skoku H&M-a, gleda li se efikasnost trgovanja iskazana kroz omjer prihoda i broja zaposlenika, prošlogodišnji slavodobitnik je tvrtka C&A Moda, koja je na hrvatsko tržište stigla 2009. Uz solidan međugodišnji rast prihoda C&A je prošle godine po svakom djelatniku, a zapošljavali su 132 osobe, ostvario iznos veći od 2,56 milijuna kuna, dok je po istovjetnom parametru učinak H&M-a bio 2,26 milijuna kuna. Prihod veći od milijun kuna po zaposleniku lani su bilježili i Peek & Cloppenburg te New Yorker.

Presudile nekretnine
Slovenska Sportina grupa, otkrivaju podaci iz financijskih izvješća, rekordan rezultat sa svojom trvtkom registriranom na hrvatskom tržištu upisala je 2010. godine, ostvarivši više od 306 milijuna kuna prihoda, uz rast u godinu dana za 84 milijuna. Na tom je tragu u veljači 2011. otvorila i ekskluzivnu multibrend trgovinu XYZ Premium Fashion Store u Zagrebu, površine veće od 2000 četvornih metara. Te godine ukupno je samo u Hrvatskoj investirala sedam milijuna eura. Investicije, čini se, ipak nisu bile od pomoći: Sportina je u silaznoj putanji već treću godinu, i to ne samo na ovdašnjem tržištu nego i u ostatku regije. U Hrvatskoj je proljetos predala i zahtjev za predstečajnu nagodbu, zbog nelikvidnosti i blokade računa, prijavljujući 147,8 milijuna kuna duga. Takvom dramatičnom obratu u poslovanju navodno je najviše kumovala odluka vlasnika Bahtijara Bajrovića proteklih godina o enormnim ulaganjima u nekretnine. Kupio je brojne hotele, vile i poslovne zgrade, pa su kreditna zaduženja opteretila Sportina grupu. Bankarima navodno duguje više od 100 milijuna kuna. 

Malo domaćih
Od izvorno lokalnih kompanija koje trguju odjećom i tekstilom u skupinu top deset uvrstila se samo Lantea, sve ostalo su stranci. No, i Lantea s prihodom posrće već nekoliko godina. Podsjetimo, za 2009. godinu iskazala je prihod u visini 335 milijuna kuna i zapošljavala je 618 osoba. U međuvremenu joj je prihod svake godine tonuo, da bi za 2013. pao na 195 milijuna, a broj zaposlenih na 423. 

Usamljeni dvojac

Varteks rasprodaje trgovine, Domus pada

Na listi 1000 po prihodu najvećih hrvatskih tvrtki uz Lanteu, iz tekstilno-odjevne branše, još su se uvrstili Varteks, čiji je prihod lani iznosio 370 milijuna kuna, što je u odnosu na 2012. više čak 108 milijuna, te riječki Domus, kojemu je pak prihod unatrag godinu dana pao sa 101 na 87 milijuna kuna. Varteks je gotovo rasprodao vlastite trgovine, pa asortiman uglavnom plasira preko drugih trgovaca ili izvozom, pa se ne može adekvatno uklopiti u model top 10 trgovaca odjećom aktivnih na hrvatskome tržištu.  

Komentari (2)
Pogledajte sve

H&M je sra***… loša roba, kod nas se sve trpa što se drugdje ne proda

Zbog tih velikih trgovačkih kuća, koje isto kao i poznati svjetski brendovi, kao Bugatti, Lacoste, Kappa i dr. prodaju konfekciju proizvedenu u zemljama s besramno jeftinom radnom snagom i bez ekološke kontrole kao Bangla-Desh, Mianmar, Shri Lanka i sl., potpuno je uništena tekstilna industrijau europskim zemljama, uključujući Hrvatsku. Upitno je koliko će dugo Varteks još izdržati pod ovakvim uvjetima!

New Report

Close