Hitna injekcija za Đuru Đakovića, Vlada jamči za 70 milijuna kuna

Tvrtka će vladinim manevrom dobiti zraka, no nakratko. tek slijede pripreme za daljnje poteze spašavanja/ Ivica Galovic/ PIXSELL Tvrtka će vladinim manevrom dobiti zraka, no nakratko. tek slijede pripreme za daljnje poteze spašavanja/ Ivica Galovic/ PIXSELL

Kohorst je u Zagreb u tišini doveo 10 američkih tvrtki, većinom usmjerenih na proizvodnju za vojni sektor.

Za hitnu deblokadu računa, isplatu plaća i nastavak završetka ugovorenih poslova Vlada će grupaciji Đuro Đaković odobriti jamstvo za pozajmicu od 70 milijuna kuna.

Time će premijerovo obećanje da će država za ovog 'bolesnika' primijeniti isti model kao za 3. maj u Rijeci, biti ispunjeno. Tvrtka će dobiti zraka, no samo na kratki rok, jer tek slijede pripreme za daljnje poteze spašavanja. Slično kao u slučaju 3. maja, država u Đuri Đakoviću više nema vlasničku kontrolu, ali kako je ona usitnjena na velik broj manjih dioničara, na kraju je ipak procijenjeno da zbog važnosti koju kompanija ima Vlada aktivno sudjeluje u traženju dugoročnog rješenja.

Hoće li ono uključivati i ulijevanje novog kapitala, koji je za Đuru Đaković neophodan da bi nastavio poslovati, zasad iz resornog Ministarstva ne daju informacije. Tek podsjećaju da se u vezi Đure Đaković razgovara na višim razinama s Vladom SAD-a. Nije slučajnost stoga da je prije tjedan dana američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst posjetio Đuru Đaković i razgovarao s čelnim ljudima tvrtke. Iako je posjet prošao ispod radara medija, na kompanijskim stranicama zabilježena je i njegova poruka nakon sastanka: "Znate da nastojimo surađivati s Đurom Đakovićem. Postoji mogućnost dovođenja nekih dodatnih poslova. Mislim da su američke tvrtke zainteresirane za investiranje, ali ne znam dokle su stigli ti razgovori.

Tvrtku sam posjetio i prije. To je vrlo zanimljiva prilika za ulaganje". Dan prije toga, u velikoj tišini Kohorst je u Zagreb doveo i reprezentativnu gospodarsku delegaciju - deset elitnih američkih tvrtki, najvećim dijelom orijentiranim na proizvodnju za vojni sektor. Izvan protokola su imali sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem, s kojima su, kako je dao naznačiti Kohorst, razgovarali o mogućim investicijama u Hrvatskoj.

U timu su bili predstavnici tvrtki Bell/Textron, koja se bavi proizvodnjom helikoptera, potom velikih proizvođača vojnih aviona Lockheed Martina i Northrop Grummana, proizvođača oklopnih vozila Oshkosh Defensea, proizvođača napredne tehnologije za vojnu avioindustriju General Atomics, te Motorole, Oraclea, IBM-a, MSD Pharma i Citi-a. U delegaciji koja u ovom jakom sastavu prvi put dolazi u Hrvatsku, nije bilo i predstavnika BAE Systemsa, kojeg se drži ključnim za daljnje poslove u Đuri Đakoviću, u kojem bi bio ustrojen servisni centar za oklopna vozila Bradley, čiji je BAE proizvođač. No, taj posjet analitičari ocjenjuju vrlo znakovitim, jer Hrvatska kao mala zemlja nije interesantan kupac, nego očito te tvrtke imaju širi ekonomski interes i istražuju mogućnost kooperacije, a u čemu potencijalno interesantan može biti i Đuro Đaković.

Netom prije tog posjeta i ministar gospodarstva Darko Horvat dao je novinarima izjavu da su vlade Hrvatske i SAD-a "vrlo blizu vrlo interesantnog ugovora, predmet kojega je budućnost Đure Đakovića", dakle o pretvaranju Đure Đakovića u logistički i servisni centar vojne opreme. Osim realizacije hitne financijske injekcije, idućih dana za Đuru Đaković predstoji i formalno imenovanje novog predsjednika Uprave, budući da privremeno tu funkciju, nakon što je ostavku podnio Marko Bogdanović, obavlja član Uprave Slaven Posavec.

Novi čelnik dobit će konkretniji smjer za izradu novog programa restrukturiranja, koji će se koordinirati s EK, posebice odluči li se država pojaviti kao ulagač u Đuru Đaković. Ostali dioničari, kako se neslužbeno čuje, nisu skloni da dodatno sami jačaju kapital Đure Đakovića, što pretpostavlja da će se za daljnji scenarij ići ili u traženje strateškog partnera koji će vlasnički osnažiti tvrtku ili će taj zadatak, što je izglednije, obaviti država. Nenad Bakić, najveći pojedinačni dioničar, koji ima tek nešto manji udjel od države, još uvijek se drži po strani kada je u pitanju javno komuniciranje rješavanja krize u Đuri Đakoviću.

No, neslužbeno se čuje da sudjeluje na sastancima većih dioničara koji se održavaju u MINGO-u, te da otvoreno daje do znanja da on više nije spreman ulijevati vlastiti kapital. Ta njegova investicija jedna je od neuspjelih u dugoj karijeri trgovanja na burzi, a iz njegovih ranijih objava na blogu jasno je da ne vidi optimističnu budućnost za tvrtku ako državi ona ne predstavlja stratešku vrijednost. "Ne vjerujem da će se ugasiti, ali neće biti lider, nego nečiji priljepak", naveo je Bakić prije pola godine, ustvrdivši i da neće izaći iz Đure Đakovića, ali mu je "kao firma i djelatnost na zadnjoj rupi svirala".

Komentari (23)
  • joda
    joda 14:31 21.11.2019.

    svi zuje a meda niotkud!

  • premijer
    premijer 17:34 20.11.2019.

    Sa 31. 12. 2014 ukupna stopa adekvatnosti kapitala HPB-a je bila 6.65%. Zahtjev za adekvatnošću kapitala u tom trenutku je bio 8.0%. Ne zadovoljava! Dakle, HPB je bila (godinama) potkapitalizirana banka. Državno siroče, u koju država kao većinski vlasnik ne želi, ne zna, neće staviti dodatni kapital da bi banka ispunila regulatorne kapitalne zahtjeve. U tu i takvu potkapitaliziranu banku, u rujnu 2015, ulaže Nenad Bakić.
    Govorimo o tome u što, kada i gdje ulaže naš investicijski mesija.

  • Barbosa
    Barbosa 15:34 20.11.2019.

    premijer


    Podkapitaliziranost znači da ne zadovoljavaju kapitalne zahtjeve, koliko kapitala imaju. Non stop su ispod, cukaju državu svako malo. Ako nemaš zadovoljavajuću adekvatnost kapitala HNB ti može zagorčati život i kao krajnje zatvoriti

    ma daj ne drobi!

    15,35% je stopa adekvatnosti kapitala a HPB ima 20,6% i to bez Fi 3q!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve