Nakon gotovo tri godine na mjestu direktorice Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, Zsuzsanna Hargitai napušta tu funkciju.

Nova osoba bi njezinu poziciju trebala preuzeti do lipnja a Zsuzsanna Hargitai, kako neslužbeno doznajemo, prelazi na još višu poziciju unutar EBRD-a. U srijedu smo Hargitai uputili mailom nekoliko pitanja, no iz njezinog su nam ureda poručili da direktorica ne može ništa komentirati prije kraja travnja. Neslužbeno doznajemo da bi novi direktor EBRD-a za Hrvatsku (i spomenutu grupu država) trebao biti definitivno poznat do redovne godišnje skupštine EBRD-a koja se polovicom svibnja održava u Londonu. Prema pouzdanim, ali neslužbenim informacijama Poslovnog dnevnika navodno je 20 kandidata zainteresirano za mjesto koje napušta Zsuzsanna Hargitai. Riječ je uglavnom o iskusnim bankarima unutar grupe. EBRD je, prema posljednjim službenim podacima, dosad u Hrvatsku investirao 2,5 milijardi eura i riječ je o najvećem financijskom investitoru kod nas.

Banka je tijekom 20 godina u Hrvatskoj odradila 140 projekata od čega se više od 60 posto odnosi na privatni sektor. "Aktivnosti EBRD-a pokrivaju sve gospodarske sektore s posebnim naglaskom na infrastrukturu, poduzeća, financijske institucije i energetiku", navodi se u priopćenju EBRD-a s kraja ožujka kad je objavljeno kreditiranje vrijedno 20 milijuna eura u Željezaru Sisak. Još nema konačnih službenih podataka o EBRD-ovim investicijama u Hrvatskoj tijekom 2012. godine. Lani u svibnju Zsuzsanna Hargitai je prognozirala da će EBRD-ove planirane investicije za Hrvatsku tijekom prošle godine biti između 300 i 350 milijuna eura. "Ovisno o potencijalnim projektima i pregovorima, taj se iznos može i povećati i smanjiti. Tijekom 2012. godine mogli bismo ugovoriti još financiranja u korporativnom segmentu, i to u proizvodnom i informatičkom sektoru. Planiramo kreditne linije za komercijalne banke i leasing kuće te revolving kreditne linije za factoring kuće. U području infrastrukture radimo na investicijama izgradnje vodovodnih i mreža za otpadne vode te javnog prijevoza, za što jamci mogu biti komunalne tvrtke, a ne isključivo općine ili država. Dobro napredujemo s modernizacijom Luke Split. Razmatramo i nove energetske projekte. Istražujemo kako se uključiti u Vladine ambiciozne ciljeve vezane uz energetsku učinkovitost javnih objekata, na način da oni ne utječu na javni dug države", poručila je tada Hargitai za Poslovni dnevnik.

Njezinog nasljednika čeka vjerojatno najspornije EBRD-ovo finaciranje u Hrvatskoj a riječ je o projektu izgradnje hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika. Investicija je vrijedna 152,4 milijuna eura, od čega EBRD financira 123,2 milijuna eura. Ugovor o tom kreditu je s EBRD-om potpisan prije dvije godine a dan danas nije poznato hoće li politika za njega dati zeleno svjetlo. Bez obzira na to, novac koji je osigurao EBRD stoji i na njega Hrvatska plaća sve troškove. Od najvažnijih EBRD-ovih ulaganja u korporativni sektor svakako je ono u koncern Agrokor. EBRD je još 2006. godine odradio 110 milijuna eura vrijedno ulaganje u 8,33 posto vlasništva u koncernu Ivice Todorića. Još uvijek nema naznaka da će EBRD izaći iz Agrokora.

Usto je banka financirala širenje Agrokorovog retaila u regiji (60 milijuna eura vrijedan zajam Konzumu BiH te 40 milijuna eura za Ideu u Srbiji). EBRD je investira vlasnički i u Geofoto, Hotele Jadranka na Lošinju, Eurocable i druge. Tu su i zajmovi Plinacru, Viru, Vipnetu, Našicecementu, splitskom City Centreu One. Banka je odobrila niz kreditnih linija u području projekata infrastrukture, prometa, energetske učinkovitosti itd. Inače, Zsuzsanna Hargitai je poziciju direktorice EBRD-a za Hrvatsku preuzela 1. kolovoza 2010. godine od Charlotte Ruhe. U EBRD-u je od 1992. godine na nizu funkcija. Prije pozicije direktorice u Hrvatskoj istu je funkciju obnašala više od pet godina za Mađarsku, tri godine za Makedoniju, četiri godine za BiH. Dolaskom na čelnu poziciju u Hrvatsku preuzela je vođenje sve četiri države.