Kako će šteta od naknade za dizanje gotovine u poslovnicama banaka na kraju nadmašiti zaradu

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Dok banke grčevito traže gdje bi klijentima što naplatile, novi igrači mame ih besplatnim transakcijama, inovacijama i naprednim aplikacijama. Ljudi su možda oprezni s novitetima, no u konačnici su racionalni.

Sa svakom porukom ECB-a iz Frankfurta da još ne treba očekivati rast kamatnih stopa bankari se hvataju za glavu pa smišljaju strategije kako u uvjetima jeftinog novca vlasnicima isporučiti rezultate (i zadržati svoja radna mjesta). Najprije se našlo najočiglednije rješenje - srezati broj zaposlenika. Samo u 2018. godini 548 bankara potražilo je novi posao, a ključ u bravu u godinu i pol stavilo je 113 poslovnica. Pitaju li se banke, bila je to nužnost zbog okretanja novim digitalnim kanalima jer je bankarstvo na mobitelu i kućnom računalu komotnije od odlaska u poslovnicu. A, činjenica da je održavanje “hladnog pogona” jedne poslovnice, od zaštitarske službe do sigurnosnih standarda baratanja gotovinom uz lepezu drugih troškova, skupo - dodatni je benefit.

Ali, i argument da se mreža poslovnica nastavi prorjeđivati. Onda su na red došli kamatni rashodi, novac plaćaju štedišama da im povjere depozite. Oni su se rapidno spustili praktično do nule, pa uz dramatično sporiji pad kamata na kredite, na kamatnoj marži još mogu zaraditi. (Unatoč neisplativosti, štednja u bankama i dalje raste, no to je posebna tema). Tako je, s iscrpljenim uštedama, na stol došlo dizanje prihoda. Kako priljevi od kamata ne mogu bitno rasti, a HNB je baš nezgodno pritvorio zadnji lukrativan izvor zarade od gotovinskih kredita, ostale su naknade i provizije kojih su banke u samo u prvih šest mjeseci naplatile 2,4 milijarde kuna, 85 milijuna kuna više nego lani.

Onda su u Zabi i OTP-u odlučili naplaćivati naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama i preko noći se našli na klizavom terenu. Ono što je njima motiv za manje gužve u poslovnicama (iako se samo 11% takvih transakcija tamo odradi) starijima, bolesnima, slabo pokretnima i invalidima pretvara se u diskriminaciju. Tu slabo promišljenu odluku HNB neće zabranjivati jer je regulator stava da su naknade tržišna kategorija, a klijenti ionako imaju pravo promijeniti banku, ali će im u uputi “pojasniti” da su dužne pomoći i educirati građane kako pristupiti jednom besplatnom kanalu. Iako će reputacijska šteta te odluke nadmašiti svu zaradu, slučaj pokazuje da su banke nespremne na konkurenciju koju donose finteci, poput Revoluta i ostalih. Dok banke grčevito traže gdje bi klijentima što naplatile, novi igrači mame ih besplatnim transakcijama, inovacijama i naprednim aplikacijama. Ljudi su možda oprezni s novitetima, no u konačnici su racionalni. Pitanje je hoće li menadžeri stresu od vlasnika to shvatiti prije nego ih otjeraju svojom nepromišljenošću?

Komentari (2)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve