Bruto domaći proizvod je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio snažniji godišnji pad nego u trećem tromjesečju, pišu RBA analitičari u analizi u povodu objave novih podataka o BDP-u.

Prema prvoj procjeni DZS-a BDP je u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini pao za 1,2%. Na razini cijele godine BDP se realno smanjio za 1,0%, što je u skladu s očekivanjima RBA analitičara. Iako podaci po sastavnicama nisu još poznati (konačni podaci bit će objavljeni 10. ožujka) analitičari očekuju da je negativan doprinos došao od svih komponenti BDP-a.

• BDP u četvrtom tromjesečju pao 1,2 posto, više od očekivanja

Potrošnja kućanstava (osobna potrošnja), koja u strukturi BDP-a ima udio od gotovo 60 posto, mogla bi nakon blagih godišnjih stopa rasta u drugom i trećem tromjesečju, zabilježiti realan pad. Na navedeno ukazuju podaci o prometu u trgovini na malo (realan pad) kao i podaci s trižišta rada (porast nezaposlenosti pad zaposlenosti), a uz smanjenje raspoloživog dohotka nastavio se i proces razduživanja sektora stanovništva. Negativan doprinos analitičari očekuju i od potrošnje države obzirom da su u posljednjem tromjesečju nominalni rashodi središnje države na godišnjoj razini blago smanjeni.

Iako sezonski prilagođeni podaci o industrijskoj proizvodnji ukazuju na blagi rast oni bi tek mogli ublažiti negativna kretanja koja se i dalje nastavljaju u sektoru građevinarstva. Analitičari ne očekuju pozitivan doprinos niti od investicija (u najboljem slučaju neutralan). U posljednjem su prošlogodišnjem tromjesečju kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dodatno pogoršana uz značajno veći nominalni pad robnog izvoza od uvoza. Navedena kretanja bila su dodatno opterećena poprilično visokim pesimizmom potrošača i proizvođača sto negativno utječe i na potrošnju, proizvodnju i investicije.

U 2014. u RBA ne očekuju oporavak nego u najboljem slučaju stagnaciju gospodarske aktivnosti. Potrošnja privatnog sektora sputana je procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, odnosno rastom nezaposlenosti, smanjenjem zaposlenosti i raspoloživih realnih dohodaka kućanstva, stoga očekuju blagi negativan doprinos osobne potrošnje. S obzirom na to da je država ove godine ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u kojem će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine i time će poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doci izvana. S obzirom na iscrpljenost potencijala za rast prihoda proračuna najveći dio prilagodbe analitičari očekuju na rashodovnoj strani, pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2014. Nadalje, investicije u trajnu imovinu ovise o investicijskoj klimi i fiskalnom opterećenju.

U uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti, stoga analitičari očekuju stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi pozitivan doprinos od investicijske aktivnosti. Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, pa ni u sljedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba. Negativan doprinos izvoza roba mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju, zaključuje se u analizi, uz koju dolazi i graf koji prikazuje kretanje hrvatskog BDP-a u zadnje četiri godine.