Još od 2009. broj registriranih obrta u Hrvatskoj se smanjuje. Prema podacima državnih statističara, na kraju ožujka ih je bilo oko 78.200 ili 1500 manje nego prije godinu dana, dok ih je u odnosu na 2009. manje za čak 18.400. Dio obrtnika je, doduše, usporedno s gašenjem obrta svoju djelatnost nastavio u drugom pravnom ustroju, registriranjem tzv. jednostavnih d.o.o.-a.

Međutim, premda je u proteklih godinu dana broj registriranih j.d.o.o.-a porastao za više od šest tisuća (na 26.081), broj aktivnih se jedva pomakao: s 19.410 na 19.680.

Kako bilo, obrtništvo u cjelini očito se teško nosi s jačom konkurencijom i promjenama potražnje za pojedinim djelatnostima, pogotovo s obzirom na dugotrajno recesijsko razdoblje. Kako je ovih dana istaknuo resorni ministar Darko Horvat, prilikom odjava obrta najčešće se kao razlozi navode manjak posla, nemogućnost naplate usluga, veliki nameti, gubitak poslovnog prostora, ali i odlazak na rad u inozemstvo. Usporedno s trendom većeg broja odjavljenih obrta, i broj zaposlenih u obrtu je u padu. Prema DZS-u, na kraju ožujka u obrtima je bilo ukupno 183.776 zaposlenih, što je 550 manje nego u istom mjesecu lani, dok je početak krize obrtništvo dočekalo s više od 250.000 zaposlenih.

Najveći pad dogodio se kod građevinskih i trgovačkih obrta u kojima je prije krize radilo više od 39, odnosno više od 45 tisuća ljudi. Danas ih je kod građevinara obrtnika tek nešto više od 20 tisuća, a kod malih trgovaca oko 23.800. Ipak, u odnosu na isti lanjski mjesec za građevince je to blagi porast (150 ljudi), dok kod trgovaca ni u godinu dana nema pozitivnih pomaka; ti su obrti lani imali gotovo tisuću zaposlenih više.