Friščić: I Talijani svjesni da se ZERP treba primijeniti

Iz razgovora s predstavnicima talijanskog ceha ribara i drugim talijanskim dužnosnicima stekao sam dojam da su i oni svjesni potrebe da se Jadran zaštiti o prekomjernog izlova, kaže Josip Friščić, predsjednik HSS-a. “Za sve bi bilo loše da u Jadranu nestanu neke riblje vrste. Zato vjerujem da se u pregovorima može dogovoriti postupna primjena ZERP-a”, rekao je jučer Poslovnom dnevniku Friščić, objašnjavajući svoj prijedlog o postepenoj primjeni ZERP-a. Prema njegovim riječima, to bi značilo pristupanje najavljenim pregovorima s Italijom, Slovenijom i EU o pojedinim konkretnim elementima ZERP-a kao što su zone izlova, vrijeme izlova, vrsta riba koje se love, alatu kojim bi se to radilo, količinama koje će se izloviti i naknadama koje bi se plaćale za lov u ZERP-u. Kako bi se postizali pregovori o kojem elementu, tako bi se i primjenjivali. I sve to ne bi bilo protiv nijednog načela Europske unije, smatra Friščić. Dodaje da puna primjena ZERP-a donedavno i nije bila moguća jer Hrvatska nije imala brodove za nadzor pojasa. To će se poboljšati s prva dva broda i narudžbom gradnje još pet plovila. “Za nas je važno što postoji volja da se ZERP oživotvori. Zato smo bili za stupanje na snagu i za zemlje EU, a sada treba dogovoriti i način njegove primjene”, kaže Friščić. On se ne slaže s prijedlozima da Hrvatska ne provodi ZERP do ulaska u EU, jer će tada, za dvije ili tri godine, ribarstvo ionako biti pod nadzorom EU. “I tada će netko morati nadzirati stanje u tom području. Želim da to budu hrvatski stručnjaci i hrvatske nadzorne institucije. Za to ih treba i pripremiti”, ističe Friščić, spominjući ustrojavanje radarskog nadzora nad plovilima, koji se može vrlo brzo provesti. O ekološkoj zaštiti Jadrana sve strane imaju slično mišljenje i tu u kvadrilateralnim pregovorima ne bi trebalo biti problema, smatra Friščić.

Slovenija bi trebala biti zadovoljena hrvatskom izjavom ili pak upisivanjem rečenice u zakon o ZERP-u da će se konačne granice pojasa odrediti nakon što se utvrdi granica između Hrvatske i Slovenije, odnosno “treba jasno dati do znanja da ZERP ni na koji način ne prejudicira granicu između Slovenije i Hrvatske”. Friščić smatra da za “postupni” pristup postoje veliki izgledi, osobito nakon što je Europski parlament u izvještaju potaknuo tri zemlje da izravnim pregovorima postignu kompromis. Pregovori neće biti laki, jer je ribarstvo u Italiji snažna ekonomska grana. “Talijani love na četiri mora, ali 60 posto svog ulova ostvaruju u Jadranu. Od toga 80 posto izlove u području hrvatskog ZERP-a”, veli Friščić objašnjavajući kako i to dosta govori o tome gdje ima ribe i gdje je više nema zbog pretjeranog izlova. Poput Friščića, dilemu ZERP ili EU odbacuje i Davor Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog instituta Fridtjof Nansen iz Osla. Sve zemlje EU potpisnice su Konvencije UN-a za pravo mora, po kojoj je Hrvatska proglasila svoj zaštićeni pojas. Pitanja vezana uz Jadransko more za Hrvatsku su previše važna, a sutra i za EU, u koju će Hrvatska unijeti ne samo najočuvaniju, nego i najvažniju stratešku obalu Starog kontinenta koja je danas izvan Unije. ZERP je ujedno dio toga vrlo širokog i važnog konteksta. I iz svih je tih razloga danas samo glas za ZERP - glas za EU, tvrdi dr. Vidas.