Idući tjedan ministar financija Slavko Linić ponudit će domaćim investitorima najnovije zaduženje države, najmanje 7 milijardi kuna.
Ovisno o potražnji, ali i strukturi izdanja, prinos obveznice uz valutnu klauzulu neće biti ispod 5,5 posto, smatraju analitičari. Domaćom dolarskom obveznicom trguje se uz 5,85 posto, a europskom po 5,75 posto.
Usporedbe radi, primjerice, češka obveznica trenutno nosi 2,3 posto prinosa. Na cijenu koju će država morati platiti nije imao utjecaj ni formalni ulazak u Europsku uniju jer su efekti ulaska 1. srpnja već bili ugrađeni u cijenu.
"Objektivno to je kategorija smeća, "normalne" zemlje u regiji imaju i dvostruko niži prinos. Smeće je smeće, jedina razlika je što smo sada europsko smeće", rekao je za Poslovni.hr jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.
Inače, idućeg tjedna u Zagreb stiže i izaslanstvo agencije Fitch nakon čega će uslijediti revizija domaćeg rejtinga. Analitičari ne očekuju bitne promjene rejtinga, posebno ne skok iz kategorije špekulativnog na investicijsku razinu unatoč ulasku u EU.
Trenutni dugoročni kreditni rejting Hrvatske za zaduživanje u stranoj valuti je BBB- s negativnom prognozom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kada ćete vi novinari naučiti da “junk” nije smeće i da ga nesmijete tako prevoditi? Ima li ikakve nade?
Jak mi je taj analitičar koji naziva “junk” smećem i tvrdi da smo mi (t.j. Hrvatska) sada “evropsko smeće”!?!?!?
I autorica i taj analitičar su ovog puta nadmašili same sebe.
Inače bi bilo dobro da netko s naše strane porazgovara sa Fitch Ratings i o njegovoj studiji “Eurozone Crisis: Funding riks for Emerging Europe” (valjda to netko čita i kod nas) i njenim pokazateljima koji se tiču Hrvatske u odnosu na ostale najproblematičnijih države na Balkanu u koji Fitch Ratings ubraja i Hrvatsku.
A to su, podsjetimo: 48% cjelokupne bankarske aktive u rukama samo dviju talijanskih banaka – najveća izloženost u državama grupe CEE samo jednom vlasništvu i total cross border claims koji prelaze 52% BDP-a što čini najveći foreign credit risk među svim državama grupe CEE.
Vjerojatno ima čitalaca Poslovnog dnevnika koji bi željeli doznati nešto više o tim studijama Fitch Ratingsa i što ti podaci znače za nas.
A možda bi bilo zgodno reći nešto i o kretanju cijena/prinosa hrvatskih državnih obveznica uoči ulaska u EU…
Uključite se u raspravu