Predstavnici saborskih klubova kritizirali su jučer predstavljeni novi model plaćanja HRT-ove pristojbe, a oni vladajući uvjeravali su kako nema nikakve šanse da takav model, po kojemu bi se iznos pristojbe usklađivao s dohotkom obveznika, može zaživjeti, ističući kako ne znaju tko je to uopće inicirao.

Iz Ministarstva kulture jučer je priopćeno kako bi usklađivanje iznosa pristojbe s visinom dohotka obveznika trebao biti jedno od temeljnih načela najavljene reforme plaćanja HRT-ove pristojbe, te istaknuto kako se pritom ne radi o uvođenju poreza koji bi opteretio građane.

"Stav je SDP-a da ne dolazi u obzir nikakav novi namet prema građanima. Treba najozbiljnije razmisliti o tome da se jedan od najvećih parafiskalnih nameta, a to je televizijska pristojba, u dogledno vrijeme i smanji", izjavio je novinarima predsjednik Kluba SDP-a Igor Dragovan.

Upitan za komentar navoda da je taj model inicirao SDP-ov savjetnik ministrice kulture Milan Živković, Dragovan je odgovorio kako ne zna čija je to inicijativa. "Valjda u tom ministarstvu postoji ministrica, netko upravlja ministarstvom", rekao je Dragovan.

Njegov stranački kolega Šime Lučin iznio je svoj stav o tom prijedlogu – "Mislim da je to vrhunska glupost".

Igor Kolman (HNS) izjavio je kako takav model nije inicirala njegova stranka, već da se radi o prijedlogu pomoćnika ministrice kulture Milana Živkovića "koji je potpuno mimo bilo kakve koordinacije ili dogovora predstavljen javnosti".

"HNS u tome apsolutno nije sudjelovao, radi se o nečemu što nije niti razgovarano na razini HNS-a, a kamoli donijeto kao bilo kakva odluka. Dakle, radi se o potpunoj neistini", poručio je Kolman.

Na pitanje novinara kako to da je onda ministrica kulture Andrea Zlatar Violić iz HNS-a jučer "prilično suvereno" tumačila taj prijedlog, ponovio je kako HNS ni na koji način i ni u kojem trenutku nije sudjelovao u izradi tog prijedloga niti se radi o bilo kakvoj odluci njegove stranke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

"Javnost zna, iz naše intervencije što se tiče poreza na nekretnine, da se mi apsolutno čvrsto protivimo bilo kakvom uvođenju bilo kakvih novih poreznih opterećenja", istaknuo je Kolman.

Upitan tko onda podmeće HNS-u, odgovorio je kako ne vjeruje da se radi o podmetanju. "Ne bih išao tako daleko. Radi se vjerojatno o pogreški gospodina koji je to javno predstavio i nakon toga o tome poslao priopćenje", kazao je.

Silvano Hrelja (HSU) tvrdi kako još nije odgonetnuo o čijoj se inicijativi i probnom balonu radi, ističući da je taj prijedlog neprihvatljiv za njegovu stranku.

Za HSU bi, rekao je, jedino bilo prihvatljivo da se radi o rješenju povezivanja televizijske pretplate s prosječnom mirovinom za umirovljenička domaćinstva, te da se građane bez prihoda privremeno oslobodi plaćanja pristojbe.

"To za nas ima smisla, a sve ovo drugo odbacujemo, to su prijedlozi koji nisu vrijedni pažnje", poručio je.

Upitan misli li da je pitanje HRT-ove pristojbe ponovno dovelo do nesuglasica u vladajućoj koaliciji, s obzirom, pitali su novinari, da HNS to predlaže, a SDP se protivi, Hrelja je odgovorio kako u koaliciji nije nikome zabranjeno nešto predlagati.

"Ako se ocijeni da je neprovedivo i glupo, on snosi posljedice za to. Nećemo tu vrstu kreativnosti blokirati", rekao je Hrelja, uvjeren da predloženi model nema izgleda razviti se u nešto više.

Jasen Mesić (HDZ) kazao je kako se kod pitanja HRT-ove pristojbe nameću dva problema – prvi je taj što je, po predloženom modelu, riječ o novom poreznom nametu za građane, a drugi što se ukidanjem pretplate kao jednog od jamaca neovisnosti medija želi "ukinuti neovisnost javnog servisa".

Mesić smatra kako se taj prijedlog pojavio kao namjera vlasti da, s obzirom da nije uspjela provesti restrukturiranje HRT-a, javni radio i televiziju stavi pod kontrolu.

Upitan je li sadašnji način ubiranja pretplate toliko loš da ga treba mijenjati, odgovorio je kako HRT ima jedan od najuspješnijih modela ubiranja pretplate u Europi, koji jamči neovisnost te medijske kuće jer sama pribavlja sredstva.

"Ako bi to išlo u proračun, onda onaj tko određuje proračun određuje visinu naknade i tu je mogućnost političke kontrole", rekao je Mesić.

Ocijenio je kako se i na pitanju pristojbe vidi da je vladajuća koalicija u krizi i nepripremljena za upravljanje državom, upozorivši da će predloženi model sigurno izazvati negativne reakcije Europske komisije.

Za Boru Grubišića (HDSSB) nakana vladajućih je da tim "porezom na televizore" pridonese planiranom investicijskom ciklusu u idućoj godini.

"Što se tiče pristojbe na tv aparate, imamo ga ili ne, to je nešto poput engleskog poreza na dimnjake. Očekujem da će Vlada u svom novom investicijskom ciklusu uvesti i porez ili pristojbu na dimnjake. To je već u povijesti zabilježeno pa me ne bi čudilo da i takva stvar osvane na stranicama medija", rekao je.

Grubišić, ipak, ne misli da je riječ o novom sukobu između HNS-a i SDP-a. "Nisu oni uopće u krizi, oni su suglasni, samo malo paradiraju s tim kontradiktornim izjavama i mišljenjima, a zapravo su vrlo suglasni i složni i nema tu nikakve krize", istaknuo je.

Upitan misli li da premijer Zoran Milanović želi taj novi porez, odgovorio je kako premijer očito pokušava u svojim isprikama građanima od kojih uzima, poput učitelja i liječnika, naći alibi za Vladine odluke.

Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) predloženi model plaćanja pristojbe nazvao je idejom novog parafiskalnog nameta koja "kao da je izašla iz neke dječje radionice".

"Sliči mi na to da će sutra predložiti da autocestarinu plaćaju oni koji nemaju aute, ili telefonsku pretplatu oni koji nemaju telefone. Financiranje javnog servisa HRT-a preozbiljna je tema da bi se na ovakav način uopće mogla i pojaviti kao predmet rasprave", rekao je Lesar.

Upitan vidi li novi sukob u Kukuriku koaliciji, odgovorio je kako je u koaliciji na djelu "takmičenje u povlačenju konopa", a na pitanje tko je u tome bolji, SDP ili HNS, odgovorio je: "Nema suca pa se ne zna rezultat".