Pomutnja: 'Korisnici moraju tražiti reviziju ugovora i eventualnu naknadu štete!'

Foto: Pixsell / Getty Images Foto: Pixsell / Getty Images

Poslovnom dnevniku u MINGO-u potvrđeno je kako problem postoji, zastoj se nije dogodio prvi put.

Krajem prošlog tjedna otkrilo se da sustav e-računa u Hrvatskoj ima veliki sistemski problem. Zapela su, naime, elektronska plaćanja preko posrednika Moj e-Račun, od 1. do 6. prosinca, a slučaj je otkriven objavom dopisa Ministarstva gospodarstva od 5. prosinca na internetskim stranicama informatičkog mjesečnika BUG, u kojem njegova Služba za digitalno gospodarstvo upozorava 17 informacijskih posrednika za e-račun da jedan od njih, servis Moj e-Račun, nije isporučio 21.500 e-računa uz napomenu da će ga zato izbrisati s popisa informacijskih posrednika za tu djelatnost.

Uslijedili su potom demantiji, javila se tvrtka Elektronički računi, vlasnik spomenutog servisa, a i Ministarstvo gospodarstva, koji su potvrdili da je problem uklonjen, da Elektronički račun nije brisan s popisa posrednika, te da su slučaj zapravo stvorili mediji. No, u SMS komunikaciji s mjerodavnom osobom u Ministarstvu gospodarstva Poslovnom dnevniku potvrđeno je kako problem postoji, zastoj se zapravo nije dogodio prvi put, ali je sada upalio alarme, te će Ministarstvo hitno ići u izmjene Pravilnika o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa.

  "Moj e-račun jedini je od svih posrednika koji ima sistemskih problema s isporukom e-računa, i premda sada rade na rješavanju, moramo postrožiti pravila igre za posrednike", ističu iz Ministarstva gospodarstva. Za bolje razumijevanje ovog slučaja važno je znati da je servis Moj e-Račun tržišni lider u segmentu e-računa. Njegove usluge koristi više od 200 računovodstvenih servisa te veliki broj tvrtki, navodno drži više od 80% hrvatskog tržišta e-računa.

Konkurencija su mu pak, dakle drugi informacijski posrednici koji su također od MINGO-a dobili spomenuti dopis, redom Fina, Hrvatska pošta, HT, mStart, Megatrend Redok, Hitra produkcija dokumenata, Editel Adria, POS, Optim IT, Raverus, DB Informatika, ExaByte, V6 Informatika, Pondi, IE Računi i C Lab.  Računovodstvenim servisima, kao i tvrtkama korisnicima, pak nakon svega, nije bilo jasno na koji će način država garantirati stabilnost e-računa kao kritične infrastrukture za poslovanje u ovom i svim budućim eventualnim problematičnim situacijama, jer, kako navodi MINGO na svom webu: "Nakon 1.7.2019., nije dopušteno razmjenjivati papirnate račune u javnoj nabavi, već isključivo e-račune". 

Ne postoji plan B
Po mišljenju glavnog urednika RRiF-a Vlade Brkanića, navedeni slučaj za koji je i sam saznao iz medija je prvorazredni skandal, jer se, kaže, otkrivaju greške u sustavu koje se prelamaju preko korisnika, pa ostaje vidjeti što će učiniti svi oni koji su zbog tehničke nemogućnosti isporuke konkretne usluge pretrpjeli štetu. Njih navodno nije mali broj, a izgleda da je dio računa završio u 'crvenom', donosno bez svoje krivnje postali su nelikvidni. Tako se, tvrdi, otvara mogućnost i za individualne tužbe za naknadu štete koju će, naravno, trebati dokazati, a nije isključeno da se kao tuženik pojavi država pa i da tužitelj bude sam Moj e-Račun. 

Član i osnivač IPRH te predsjednik Udruženja računovođa HGK-a Davor Brkić kaže kako je ovaj događaj unio veliku nesigurnost u sustav, te se dokazalo, ono na što su, kaže, od početka ukazivali: da se nespremno ušlo u cijeli projekt i da ne postoji plan B u slučaju pucanja sustava, koji bi morao biti osiguran na puno jednostavniji i brži način.

 

Brkanić

Ovaj slučaj je prvorazredni skandal jer se otkrivaju greške u sustavu koje se prelamaju preko korisnika.

"Projekt e-računa lijepo je zamišljen, no ono što je zamišljeno i napisano na papiru i u slovu zakona, nije provedeno na željeni način. U početku se većina korisnika tješila kako su to samo 'dječje' bolesti, te kako će s vremenom takvi problemi nestati, no svjedoci smo kako to baš i nije tako", kaže Brkić. Iz servisa Moj e-Račun, kojeg dnevno koristi više od 80.000 poslovnih korisnika, odgovorili su da zabrana njihovog rada ili trajno uklanjanje s popisa nije bila namjera MINGO-a te da su se e-računi isporučivali uredno.  "Računi su se razmjenjivali standardnom dinamikom i razmjena računa ni u jednom trenutku nije bila u postupnosti onemogućena", poručili su u petak iz servisa Moj e-Račun. 

Šteta poduzećima
Što se dopisa MINGO-a odaslanog svim informacijskim posrednicima tiče, ističu kako je on bio namijenjen isključivo posrednicima te da su ga poslali zbog zaštite dobavljača - izdavatelja e-računa, koji nisu mogli izdati ili isporučiti e-račune javnim naručiteljima. Navode da se detalji mogu vidjeti na webu Fine, a tamo pak piše da servis Moj e-Račun nije radio od 4.-13.6., 30.6.-5.7., 12.-13.8., 31.8.-5.9. te od 1.-6.12.

U tom dopisu Ministarstvo ističe i da "neisporuka računa i s tim povezana promjena valute plaćanja računa, utječe na likvidnost i postojanje/opstojnost poduzeća/dobavljača.  Pomicanje milijunskih potraživanja za 30 ili 60 dana predstavlja veliku štetu poduzećima u pogledu mogućnosti plaćanja i likvidnosti samih poduzeća". Na naš upit što savjetuju korisnicima i tko je odgovoran za eventualnu nastalu štetu, iz Ministarstva odgovaraju: "odgovoran je posrednik koji ne može isporučivati račune, to je čisti ugovorni odnos i korisnici koji su sklopili ugovore s Moj e-Račun servisom, a trpe štetu, moraju revidirati svoje ugovore s njima i tražiti ih i objašnjenja i eventualne naknade štete koja im može nastati nepravovremenim izdavanjem e-računa". Poslovni dnevnik dodatno se savjetovao o ovom slučaju s računovodstvenim stručnjacima.

Oni hvale činjenicu da što je servis Moj e-Račun rano prepoznao potrebu za IT podrškom za e-račun, i to dvije godine prije nego li je to postala zakonska obveza. Dodaju da to objašnjava zašto je taj servis postigao tako veliki udio na tržištu. Njihova je procjena 80 posto. Dodaju da su kontinuirano dvije godine radili marketing po tom pitanju, povezivali su se sa informatičarima i RIF-om, navodi jedan izvor, i sa aspekta upravljanja tržištem "radili super posao".

"No, sada imate pitanje koliko tržišta imaju jedna Fina i Hrvatska pošta i da li ih možda to na državnom nivou malo smeta. Mi svakako nismo imali nikakvih značajnijih problema s aplikacijom i radila je OK, no vrijedi istaknuti da smo već dobili prvu ponudu od drugog operatera e-računa, koja je targetirana na knjigovodstvene urede", kaže sugovornik koji nije želio biti imenovan. Uz Vladu Brkanića, glavnog urednika RRiF-a, koji je slučaj opisao kao prvorazredni skandal, dodatno pojašnjenje situacije kako ga vidi struka podjelio je s nama osnivač IPRH, ujedno predsjednik Udruženja računovođa HGK-a Davor Brkić, koji ponavlja da je došlo do velike nesigurnosti u sustavu te upzorava da se ovako čak utjeće na investicije financirane EU fondovima.

"Ako gledamo s aspekta likvidnosti, nemogućnost ili poteškoće prilikom slanja e-računa u stvarnosti mogu uzrokovati brojne negativne posljedice, koje će se u krajnjem slučaju odraziti i na cjelokupno gospodarstvo. Ovo prethodno govorim iz razloga, što ne treba zanemariti činjenicu da time nisu zahvaćeni samo subjekti koji se suočavaju s poteškoćama, nego se lančanom reakcijom prenosi i na ostale subjekte u nizu. Utjecaj na investicije financirane iz EU fondova je posebno osjetljiva tema, uzimajući u obzir kontrole u provedbi istih", ističe Brkić te dodaje kako smatraju da bi trebalo pokrenuti korak u smjeru osiguranja nesmetanog protoka e-računa u slučaju poteškoća, koji bi uključivao sofisticiranije mjere.

Brkić naglašava i da su se računovođe našli usred ovog problema htjeli-nehtjeli, jer su aplikacije različite i nisu naročito user-friendly, korisničke podrške su često nedostupne zbog složenosti cijelog sustava, pa je klijentima potrebna pomoć prilikom izdavanja računa. Sve navedeno su apsolutno tehnički problemi i nespremnost aparata da se nosi sa vlastitim zahtjevima, dok u bavljenju tehničkim problemima nema apsolutno nikakve dodane vrijednosti za poduzetnika, niti to ikako doprinosi nekom boljem uvidu od strane države. Usto, trenutno ne postoji opcija poput one predviđene u telekomu, odnosno da se korisnici prebacuju na usluge univerzalnog operatera, pa je jedina predviđena opcija/mjera u takvim situacijama postupak koji opisan u čl. 22. Pravilnika o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa i pratećih isprava u javnoj nabavi, a u slučaju nemogućnosti izdavanja i razmjene eRačuna zbog tehničkih poteškoća.

"No, smatramo kako ono što je propisano u tom članku nije dovoljno efikasno i brzo kako bi se otklonile poteškoće. Naime, u st. 1. i 2. je propisan postupak u kojem se prvo mora obavijestiti i Fina kao centralni informacijski posrednik, te je izdavatelj i/ili naručitelj i/ili informacijski posrednik dužan u roku od dva dana otkloniti poteškoće.

Nadalje, st. 7. istog članka je propisana mogućnost u slučaju objave obavijesti iz čl.1., 2. i 5. da se naručitelju mogu račun i prateće isprave poslati kao poštansku pošiljku ili na drugi međusobno dogovoreni način. Trebalo bi se naći efikasnije, odnosno zamjensko rješenje, koje prije svega ne bi trebalo uključivati rokove u danima, nego bi se moglo isti tren primjenjivati. Kao što nam je poznato u današnjem vremenu digitalizacije i ubrzavanja procesa, vrijeme stvarno jest novac, i tome se svi moramo prilagoditi i učiniti procese efikasnijim", zaključuje Brkić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!