Pet posto iznosit će modulacija (odbitak koji se ponovno vraća u sustav i dijeli kroz potpore kako bi ih dobilo što više farmera) poljoprivrednim gospodarstvima čija godišnja prava na potpore prelaze 150 tisuća eura. Za prvih 30 hektara koje obrađuje unutar svoga zemljišnog posjeda pojedino gospodarstvo treba dobiti 60 posto (može i više) veću potporu od iskličnog iznosa koji je u svakoj članici Europske unije (EU) potpuno različit.

Tom mjerom Europska komisija želi jače podržati male farmere i time pokušati zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora. Velika gospodarstva, naglašava se, ne smiju usitnjavati svoje posjede kako bi stekla pravo na tu novu uvećanu potporu. To su tek neka od novih rješenja o kojima se u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) već tjednima raspravlja u Bruxellesu. Procjenjuje se da bi novi okvir ZPP-a trebao biti usvojen najkasnije do polovice prosinca, a odnosit će se na razdoblje 2014.-2020. godina.      

Farmeri profitiraju
Nova pravila modulacije, budu li doista i usvojena u predloženoj verziji, što se hrvatskog agrara tiče, bit će znatno povoljnija za sva gospodarstva. Farmerima čija su prava na potpore godišnje iznosila više od 100 tisuća kuna modulacijom se prošle godine uskratilo osam posto, a onima sa više od 2,16 milijuna kuna 12 posto od konačnog iznosa prava na potpore. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2009. modulacijom je bilo obuhvaćeno 5179 poljoprivrednih gospodarstava, u sljedećoj godini njihov broj je pao na 4868, da bi se u 2011. dodatno urušio na svega 3630. Potporu veću od milijun kuna za 2012. godinu dobilo je pak samo 155 poljoprivrednih gospodarstava, što konkretno znači da bi samo oni od sljedeće godine bili obveznici sustava modulacije.

Za velike sustave ta je opcija ipak mnogo povoljnija od one koja se mogla dogoditi budući da se u Bruxellesu dugo bistrilo da bi najveća potpora godišnje trebala iznositi 300 tisuća eura plus bruto plaće zaposlenih na gospodarstvu, no zasad se od toga odustalo uglavnom zbog žestoka lobiranja ministara poljoprivrede iz nekoliko starih članica Unije. Primjerice, Ivica Todorić za poljoprivredne je kombinate Belje, Vukovar i Vinkovci nakon obračuna 12 posto modulacije za 2012. dobio 122 milijuna kuna potpora. Odbitkom pet posto od spometog iznosa dogodine bi mogao dobiti 116 milijuna kuna, što je uvelike povoljnije od limitiranih 300 tisuća eura po gospodarstvu, modela koji ipak nije dobio zeleno svjetlo.  

Planinski plus 
U Bruxellesu se za sljedeće sedmogodišnje razdoblje u sektoru mlijeka predlaže još jedna mjera koju bi ovdašnje Ministarstvo poljoprivrede, s obzirom na dramatično stanje u tom sektoru na lokalnoj razini, moralo odmah prihvatiti i početi realizirati. O čemu je riječ? U planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama, smatra Odbor za poljoprivredu EK, nakon isteka roka za mliječne kvote (ožujak 2015.) mora se snažnije pomoći farmerima na održavanju proizvodnje mlijeka.

Danas se u planinskim predjelima proizvodi 9,5 posto od ukupne proizvodnje mlijeka u EU, a na tim prostorima čak 59 posto poljoprivrednih površina su livade i pašnjaci iznimno pogodni upravo za mliječno gospodarstvo. Ukidanje kvota za farmere iz spomenutih područja bit će veliki udar na njihovu konkurentnost, pa se državama članicama sugerira neka prekinu dosadašnje zanemarivanje proizvodnje mlijeka na malim planinskim farmama. Istodobno odbor od 28 ministara poljoprivrede zahtijeva neka za ta područja predvide premiju kroz izravna plaćanja te da kroz drugi stup posebno promiču ulaganja u takve male farme kako bi na proizvodima postigli veću dodanu vrijednost te da im se olakša prodaja na kućnom pragu.