"Dijelimo profit sa zaposlenima, ali ne želimo zabranu rada nedjeljom"

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Svaki prekovremeni sat u Ikei Hrvatska je plaćen, a rad nedjeljom 35% više u odnosu na redovan. Imamo opravdanu bojazan da bi zabrana rada mogla utjecati i na smanjenje radnih mjesta.

Hrvatsko tržište ni četvrtu uzastopnu godinu od njegova otvaranja nije razočaralo švedsku maticu. U poslovnoj godini koja za cijelu grupaciju pa tako i kompaniju Ikea Hrvatska završava posljednjim danom kolovoza, naš ogranak vjerojatno najpoznatijeg svjetskog proizvođača namještaja i opreme za dom po skoku se prometa vinuo na osmo mjesto grupacijske ljestvice gledano globalno, a na razini Europe osvojio je izvrsnu broncu.

Tako visoki rang osigurao je Ikea Hrvatskoj rast prometa od 14,9 posto na više od 680 milijuna kuna, čak 1,8 milijuna kupaca i gotovo 13 milijuna prodanih proizvoda te, itekako bitan, frapantan skok online prodaje od 204 posto. Što je bilo ključno da se bum, koji je debijem na hrvatskom tržištu Ikea ostvarila 2014. godine, održi do današnjeg dana, u velikom intervjuu za Poslovni dnevnik pojašnjava čovjek koji "vuče sve uzde"  Stefan Vanoverbeke, generalni direktor Ikee za regiju Jugoistočna Europa te direktor kompanije Ikea Hrvatska. 

Dolazak Ikee u Hrvatsku 2014. izazvao je očekivani bum, a kompanija je već prvu godinu poslovanja proglašena najboljim poslodavcem u zemlji. Lani i preklani titulu prvaka ste izgubili, ali i dalje ste u TOP 3 i CV-a u molbama za posao vam sigurno ne manjka. No, onaj vaš možda najbolje ocrtava raskoš mogućnosti za napredovanje zaposlenika po kojoj je Ikea na tako dobrom glasu  vi ste takoreći u Belgiji svoju karijeru u Ikei počeli od nule? 
Moja karijera u Ikei dugotrajna je i ispunjena, iako je sve započelo kao slučajnost. Nakon što sam 1993. diplomirao komunikologiju te odslužio vojni rok, tražio sam posao u izazovnim ekonomskim vremenima. Potraga je završila tako što sam dobio privremeni posao u skladištu robne kuće Ikea gdje sam sakupljao kolica. I tada je sve započelo. Nakon nekoliko kraćih poslova na odjelu tekstila, povjereno mi je više odgovornosti. Bio sam menadžer prodaje, a potom i voditelj robne kuće, najprije u Belgiji, a potom u Italiji. Moje me putovanje Ikea svijetom nakon toga odvelo u Poljsku, gdje sam bio direktor tvrtke Ikee za Poljsku, a onda sam taj isti posao radio i u Francuskoj. Sada i u regiji Jugoistočne Europe koju, uz Hrvatsku, čine Rumunjska, Srbija, Slovenija te Ukrajina. Ukratko, prešao sam put od skladišta do direktora regije. Kada se na to pogleda izvana, izgleda poput američkog sna. No, u Ikei postoje brojni primjeri kolega koji su svoj put započeli na jednostavnijim poslovima, a danas su direktori robnih kuća ili zemlje. Zato i dandanas, nakon 25 godina u tvrtki, s jednakim entuzijazmom cijenim našu kulturu i vrijednosti, u kombinaciji sa snažnim poslovnim ciljevima. 

Dalek je put od početnika do čelnog čovjeka nacionalne podružnice koji je, primjerice, jednu Poljsku uzdigao na tron Ikeine globalne ljestvice po brzini rasta prodaje i postavio temelje za potentnu ekspanziju s osam na čak 15 prodajnih centara. Vjerujete li da ćete do kraja karijere uspjeti ponoviti takav uspjeh? 
Uvijek rado prihvaćam izazove. Poljsku pamtim kao divno iskustvo, ne i ponajmanje zbog činjenice što sam u Poljskoj upoznao svoju suprugu Poljakinju, a moja obitelj danas živi u Varšavi. U poslovnom smislu, ponosan sam što smo u Poljskoj ne samo ostvarili dvoznamenkasti rast četiri godine zaredom, nego i značajna ulaganja u porast plaća zaposlenika. Proveli smo i novi val ekspanzije, otvaranjem robne kuće IKEA Lodz te kupnjom zemlje koja je poslužila kao temelj daljnje Ikea ekspanzije u Poljskoj, nakon što sam otišao iz te zemlje. Puno je odličnih stvari kada vodite veliko tržište, gdje su kupci već upoznati s Ikea konceptom, no smatram kako se prava radost može upoznati tek na novom tržištu, gdje otvaramo svoju prvu robnu kuću. Imamo priliku kupce ispočetka upoznati s Ikea konceptom i rješenjima za bolji svakodnevni život kod kuće. Kada smo otvorili robnu kuću u Hrvatskoj, bila je to tek druga u ovoj regiji, a uskoro očekujemo četvrtu koja će biti otvorena u Rumunjskoj. U Hrvatskoj smo otvorili i tri dostavna centra, u Rijeci, Splitu i Osijeku, a u Srbiji i Rumunjskoj po dva, kako bismo se dodatno približili što većem broju ljudi. Vjerujem u uspjeh, u čemu me osnažuju i ovogodišnji poslovni rezultati. 

 

460 ljudi

zaposleno je u robnoj kući Ikea Zagreb, 80% na neodređeno

Kada smo kod ekspanzije, poznat je kratkoročni plan za SEE regiju i otvaranje centara u Beogradu, Ljubljani te još jednog u Bukureštu. No, dugoročni planovi do 2025. navode namjeru otvaranja 13 robnih kuća. Kolike su šanse da Hrvatska dobije još jedan centar? 
Želimo Ikea rješenja učinimo što dostupnijima što većem broju ljudi uz pomoć različitih prodajnih kanala. Uz robne kuće, mislim i na ulaganje u internetsku trgovinu, otvaranje dostavnih centara i približavanje kupcima u centru grada - to je ono što mi zovemo 'multichanneling'. Ključan razlog u pozadini ove strategije je promjena ponašanja kupaca uslijed većih tehnoloških mogućnosti i porasta njihova očekivanja o dostupnosti. Naši današnji kupci, kao i oni koji će nas sutra posjetiti, žele kupovati kada god i gdje god to požele. Trenutačno smo fokusirani na otvaranje robnih kuća u glavnim gradovima zemalja regije, sada nam je cilj Ljubljana, a uskoro otvaramo i drugu u Rumunjskoj. Nakon toga ćemo razmatrati i daljnje širenje u ostalim gradovima u Jugoistočnoj Europi. U Hrvatskoj testiramo i druge mogućnosti. Ponosni smo što je naša sestrinska tvrtka, Ikea Centres, investicijom od 33 milijuna eura doprinijela u otvorenju Designer Outlet Croatia. Riječ je o drugoj takvoj suradnji nakon prošlogodišnje u Algarveu, u Portugalu, i vjerujemo da će outlet, kao i robna kuća, osjetiti rezultate ove sinergije. 

Koje targete poslovanja treba ostvariti određeno tržište da bi Grupa odobrila otvaranje novog centra na 'terenu' na kojem već posluje, kakve stope rasta i razine prihoda traže i koji još uvjeti moraju biti ispunjeni? 
Kada razmatramo širenje na nekom tržištu, uvijek uzimamo u obzir cjelokupni potencijal tržišta. To uključuje brojčane pokazatelje, poput broja stanovnika, no, važna nam je i kupovna moć građana, rezultati koje ostvarujemo na tom tržištu, ali i investicijska klima i, uopće, ukupne poslovne prilike u zemlji. 

Kada govorimo o Hrvatskoj, sigurna sam da su rađene analize utjecaja otvaranja centara u Ljubljani i Beogradu na promet u Zagrebu. Pretpostavljam da se računalo s određenim padom broja posjetitelja i prometa s obzirom na to da u Zagreb dolaze ili su dolazili kupci iz Slovenije i Srbije. S kakvim postocima biste se mogli nositi? 
Izrazito smo zadovoljni svojim dosadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj. Rast prodaje među tri najveća u Europi  najbolje govori koliko su kupci u Hrvatskoj prepoznali i cijene rješenja i ideje koje im nudimo. Po inspiraciju u robnu kuću najčešće nam dolaze kupci iz Zagreba i Zagrebačke županije, a slijede iz Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske te Primorsko-goranske. Zato smo i otvorili dostavne centre u sjedištima županija jer je jedan od naših ciljeva što veća dostupnost proizvoda. Posjetitelji iz Srbije i Slovenije protekle su četiri godine činili tek manji dio ukupnog broja naših posjetitelja, zajedno manje od pet posto. 

 

1,2 milijuna

kuna uplatila je prošle godine Ikea Hrvatska u mirovinski fond za zaposlenike u Hrvatskoj

Zasad se za Zagreb odnosno Hrvatsku očito ne morate brinuti, pričamo li o skoku prodajnih rezultata. Jeste li očekivali takav uzlet Zagreba i je li realno očekivati nastavak sličnog tempa rasta i u godinama koje dolaze? 
Odlični rezultati u Hrvatskoj rezultat su rada robne kuće, ali i snažne internetske trgovine. Tome je uvelike doprinio rad naših dostavnih centara. Primjerice, prije otvorenja dostavnog centra u Splitu, narudžbe iz te županije činile su 6% ukupnih prihoda internetske trgovine, a danas više od 25 posto. Specifičnost hrvatskog tržišta je turizam u kojem vidimo veliki potencijal za daljnji razvoj. Zato razvijamo i segment B2B kako bismo poslovnim kupcima ponudili cjelovita rješenja za opremanje njihovih ureda, kafića, hotela, i drugih objekata. Naš tim Ikea Business pruža cjelovitu podršku, od pomoći pri planiranju prostora i odabiru proizvoda do dogovaranja dostave i montaže. Nedavno smo ga 'preselili' i u Split. Uz dostavni centar, otvorili smo Ikea Malo misto, privremeni izložbeni prostor, koji pruža inspiraciju, savjetovanja i podršku u online kupovini poslovnim i privatnim kupcima. 

Vratimo se na zaposlenike. Nedostatak kvalitetne radne snage prerastao je u najdramatičniji problem hrvatskog gospodarstva. Kako Ikea u Hrvatskoj izlazi na kraj s njim? Koliko je ljudi ukupno zaposleno i hoće li biti potrebe za dodatnim zapošljavanjima i ako da, o kojem broju ljudi pričamo? 
Trenutačno je u zagrebačkoj robnoj kući Ikea zaposleno 460 zaposlenika, 80% na neodređeno. U godinu dana stvorili smo gotovo 100 novih radnih mjesta, a otvaranjem Designer Outlet Croatia stvoreno je još oko 400. Ponosni smo na ovaj dodatan doprinos gospodarstvu zemlje u kojoj poslujemo četiri godine. Odlazak radne snage u neke druge zemlje shvaćamo kao dodatan izazov i poticaj da Ikea još više ulaže u zaposlenike jer su oni ključ našeg uspjeha. Svojim zaposlenicima omogućavamo kontinuirane edukacije i potičemo ih da promijene različite pozicije tijekom rada u našoj tvrtki. Želimo da naši zaposlenici žive naše vrijednosti i kulturu, osobito mislim na zajedništvo jer samo timskim radom možemo postići velike rezultate. Vjerujem da su upravo to razlozi što brojni zaposlenici odluče provesti cijeli radni staž u Ikei. Među brojnim pogodnostima koje nudimo, spomenuo bih program lojalnosti zaposlenika 'Tack!' (na švedskom = hvala), u sklopu kojeg se zaposlenicima Ikea Grupe, koji su tvrtki barem pet godina, na godišnjoj razini uplaćuje dodatak za buduću mirovinu. Prošle smo godine uplatili dodatnih 1,2 milijuna kuna u poseban mirovinski fond za zaposlenike u Hrvatskoj kako bismo s njima podijelili dio ostvarenog profita. Vjerujemo u nagrađivanje lojalnosti i iskazivanje zahvalnosti kolegama koji ostaju i nastavljaju raditi za uspjeh cijele Ikea Grupe. 

Još jedna boljka retail branše na hrvatskom tržištu su nevelika primanja zaposlenika u prodajnim centrima poput blagajnica ili skladištara. Na kakve plaće mogu računati oni koji će se na takvim poslovima zaposliti u Ikei? 
Plaće u Ikei uvijek su u skladu s uvjetima i zahtjevima tržišta na kojima poslujemo, a uglavnom iznad prosjeka za određeno zanimanje unutar maloprodaje. Cijenimo rad zaposlenika, svaki prekovremeni sat je plaćen, a rad nedjeljom 35% više u odnosu na redovan. Upravo nedjeljom naša robna kuća bilježi visoku posjećenost, što pokazuje da naši kupci vole kupovati nedjeljom. Uvijek se trudimo kupcima pružiti što ugodnije iskustvo kupovine, što ne bi bilo moguće kada bi se zabranio rad nedjeljom. Usto, imamo opravdanu bojazan da bi ovakva zabrana mogla utjecati i na smanjenje radnih mjesta. Pratimo razvoj javne rasprave o ovoj temi i svakako ćemo se prilagoditi zakonu u Hrvatskoj. Brinemo i o usklađivanju privatnog i poslovnog života, pa svaki zaposlenik ima dva slobodna dana u tjednu. Ikea pruža i velik broj mogućnosti za razvoj i napredak, stalne edukacije i kvalitetnu radnu okolinu. Stalno radimo na zadovoljstvu i motivaciji svojih kolega pa smo pokrenuli i program 'One IKEA Bonus', kojim svim zaposlenicima nekog odjela isplaćujemo bonus ako je njihov odjel ostvario postavljene ciljeve. 

Što je s menadžerskim kadrom, imate li problema s pronalaskom adekvatnih ljudi na tom polju? 
U našoj je tvrtki fantastično što zaposlenicima omogućujemo da iskušaju sposobnosti na različitim pozicijama. Imamo puno kolega koji su promijenili više pozicija tijekom svog radnog staža, a i ja sam jedan od njih. Primjerice, naša trenutačna direktorica korporativnih komunikacija u regiji, tijekom svoje karijere bila je i menadžerica marketinga i voditeljica robne kuće u Belgiji. Kad se ukaže potreba za novim zapošljavanjem, najprije tražimo adekvatne kadrove među našim kolegama. U tome nam uvelike pomaže činjenica da imamo velik broj zaposlenika koji u Ikei odluče provesti cijeli radni vijek. Vjerujem da je tome razlog i to što naši zaposlenici u prepoznaju brojne prednosti koje im pružamo, kao što su velike mogućnosti napretka za sve, neovisno o razlikama kao što su dob, nacionalnost, rod, rasa, seksualna orijentacija i druge. 

Robna kuća Ikea Zagreb nedavno je promijenila direktora. Je li smjena bila dio otprije planirane rotacije ili iza nje stoje drugi razlozi? 
Vodstvo je od kolovoza je preuzeo kolega Nikolaos Migkianis. On je znanja stjecao kao voditelj robnih kuća Ikea u Grčkoj i vjerujemo da će nam njegovo bogato iskustvo biti velika prednost u daljnjem razvoju poslovanja u Hrvatskoj. U Ikei su rotacije, pogotovo na menadžerskim pozicijama, uobičajen dio poslovnih procesa. Prve dvije godine zagrebačku robnu kuću vodio je Georg Platzer iz Austrije, koji je bio zadužen za otvaranje novog tržišta u Hrvatskoj, a sada upravlja Ikea operacijama u jugoistočnoj Aziji, dok je posljednje dvije na čelu bila Darija Kuljić. 

Ikea je u Hrvatskoj posredno uključena i u veliku investiciju koja prelazi granice same robne kuće. Pričam o Designer Outletu Croatia. Postoji li u skorijoj budućnosti mogućnost za slične investicije ili neka druga ulaganja koja se neće odnositi na samu robnu kuću. Koji bi vam u tom slučaju bili najzanimljiviji segmenti retaila? Imate li možda sličnih 'apetita' u ostalim zemljama regije? 
Designer Outlet Croatia je uzbudljiva poslovna priča, u kojoj je upravo Hrvatska odabrana kao zemlja na kojoj ćemo 'istražiti' funkcioniranje poslovnog modela gdje u neposrednoj blizini posluju robna kuća i outlet centar. Planirana je i druga faza razvoja outleta, čime će se on proširiti na 25.000 metara kvadratnih s oko 150 trgovina. Rekao bih da je Ikea SEE trenutačno na zanimljivom putovanju gdje kontinuirano nastojimo pronaći najbolje načine kako kupcima unaprijediti iskustvo kupovine - uz pomoć različitih prodajnih kanala. Fokusirani smo na otvorenje robnih kuća u glavnim gradovima regije, no paralelno istražujemo i dodatne mogućnosti za 'susret s kupcima'. Među njima je i maloprodajni park u Beogradu, za koji su upravo započeli pripremni radovi. Bit će smješten pored robne kuće Ikea. Riječ je o ulaganju od oko 50 milijuna eura koje će stvoriti oko 400 novih radnih mjesta, a otvorenje je predviđeno za proljeće 2020. 

Kada ste preuzeli funkciju regionalnog direktora, kao važan dio strategije koju ćete provoditi bili su razvoji novih kanala prodaje. Pretpostavljam da je prije svega riječ o online trgovini pa me zanima s kakvim biste se stopama rasta online salea bili zadovoljni nakon frapantnog skoka u protekloj poslovnoj godini premašio 200 posto? Na koji udio onlinea u ukupnom prometu zapravo ciljate? 
U fokusu nam je dostupnost. Našu globalnu transformaciju poslovanja, čiji je cilj stvaranje više kanala prodaje, vidim kao dodatnu mogućnost približavanja IKEA asortimana što većem broju ljudi. Ljudi će, na koncu, moći sami odabrati gdje će i kako ostvariti svoje iskustvo kupovine, a važno mjesto u tome ima internetska trgovina, čije prednosti prepoznaje sve više kupaca. Tome je doprinijela sinergija s dostavnim centrima u Rijeci, Splitu i Osijeku. Nakon otvorenja dostavnog centra u Rijeci, porastao je udio prometa te županije u internetskoj kupovini oko 10%, a slično je i u Osijeku, gdje smo do sada ostvarili dvostruko više dostava od planiranog. Početkom 2019. planiramo otvorenje prvog dostavnog centra u Dubrovniku. Očekujemo daljnji rast internetske trgovine, ujedno i kao posljedicu ulaganja u dostavne centre. 

Odgovor na ovo pitanje će zanimati vaše kupce u Hrvatskoj: Postoji li šansa da se trošak odnosno cijena dostave značajnije snizi? Je li logično očekivati da će, hipotetski, jeftinijom dostavom web promet značajnije porasti? Ili rast prometa ipak nije dovoljan da opravda troškove transporta robe do kupca? 
Snižavanje ukupnih troškova, uključujući troškove dostave, važan je dio naše filozofije demokratskog dizajna, koja zahtijeva da svaki naš proizvod sadrži jedinstven oblik, funkciju, kvalitetu, održivost - i sve to po povoljnim cijenama. Internetska trgovina značajno je porasla otvorenjem dostavnih centara. Preuzimanje robe u Splitu, Rijeci ili Osijeku stoji 99 kuna za namještaj do jednu tonu, što svakako omogućava značajnu uštedu od dolaska osobnim automobilom izravno u robnu kuću IKEA. Smanjili smo i cijenu dostave na adrese kupaca, pa sada jedinstvenu cijena za cijelu zemlju iznosi 59 kuna za paketnu dostavu, odnosno 299 kuna za dostavu namještaja. Govorimo o smanjenju od 15 % za paketnu dostavu te za oko 25% za Zagreb i okolicu, a za ostale gradove i do 50%  kada je riječ o dostavi namještaja. Očekujemo da će smanjenjem cijena dostave na adrese kupaca dodatno porasti broj narudžbi u robnoj kući i putem internetske trgovine. Kontinuirano ćemo nastojati smanjivati cijene dostave, a krajnji nam cilj uvijek ostaje isti  približiti IKEA rješenja što većem broju ljudi po što povoljnijim cijenama.

Komentari (7)
  • itoldyouso
    itoldyouso 13:57 12.10.2018.

    jedna lijepa prica kako se napreduje u normalnoj tvrtki…

  • Paulie
    Paulie 12:55 12.10.2018.

    zorzi


    Koji lažnjak !! Samo u Rumunjskoj rade nedjeljom, to je civilizacijsko potanje. Istina ima izuzetaka u Danskoj, ali tamo IKEA plaća nedjelju 100% više., HR roblju 35 %. Nije On problem , već naši korumpirani politilčari.

    Platiti će vas onako kako ste ispregovarali s vašim poslodavcem. Sve u kapitalizmu je stvar dogovora, pa i koeficijenti za rad nedjeljom, blagdanima, prekovremeni, sve uvjete dogovarate s poslodavcem. Ako vam uvjeti ne odgovaraju ne morate prihvatiti ponudu.

    Rad nedjeljom pogotovo trgovina, benzinskih crpki, kafića, restorana je najlogičniji dan za raditi. Jer je većina drugih djelatnosti tada slobodna, odmara se, troši, ili obavlja što nije stigla tijekom tjedna.

    U Americi mnoge trgovine rade 0-24h i nitko ne kuka. U Hrvatskoj svaki rad je problem neradnicima.

  • itoldyouso
    itoldyouso 12:35 12.10.2018.

    itoldyouso


    ja sam neradnik i ne svidja mi se ova zabrana.. takodjer sam nocna ptica i zalazem se da ducani rade po noci

    mislio sam rec nezaposlen. sa zadovoljstvom cu raditi iskljucivo nedjelju za 50% vise love.
Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!