Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.
Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.
Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.
Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.
"Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.
Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna.
S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna.
Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.
Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna.
Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.
Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.gledam otvoreno oko proračuna,kad vidim ovoga ćelavog kepeca kmera odmah mi se povraća.on je personifikacija situacije u hrvatskoj.
nesposobni dupelizac koji se preko leševa u stranci bez dana radnog staža uspeo na mjesto ministra.
nema pojma o ničemu,a pogotovo o poduzetništvu ali to ga ne smeta da svima pametuje i sve zna. čudi me da ga jp morgan ne prepozna kao velikog ekonomista.
samo čekam kad padnu sa vlasti pa kad isplivaju njegove afere,od hamaga,do ministarstava ,do hbora gdje je postavio svoj poslušnike
stvarni-je-deficit-puno-veci-nego-ga-je-vlada-prikazala
deficit kreće u smjeru koji nije dogovoren s Bruxellesom – umjesto da pada, deficit raste.
Prema Lovrinčevićevim procjenama, stvarni je defcit pet milijardi veći nego ga je Vlada prikazala i upitno je kakve će biti reakcije iz Europe.
Naglasio je kako je Hrvatska jedina zemlja koja se kreće u suprotnom smjeru od svih ostalih.
Deficit nam raste od 2014, a prema svim analizama, rast će i slijedeće godine. ”S EU-om možete razgovarati o dinamici i prilagodbi smanjivanja deficita, ali o smjeru se jednostavno ne može pregovarati”, istaknuo je.
Hrvatska je, kaže, i jedinstveni zemlje koja je u prvoj godini članstva više uplatila u europski proračun nego što je povukla novca iz njega.
”Mi zapravo neto financiramo Europsku uniju.
Cijeli proces je zamišljen kao potpora zemljama članicama – EU nam je trebala biti oslonac, no u našem slučaju mi smo oslonac Europi, a ne ona nama”, zaključuje Lovrinčević.
http://danas.net.hr/novac/stvarni-je-deficit-puno-veci-nego-ga-je-vlada-prikazala
HDZ je barem procesuirao svoje lopine za razliku od SDP-a koji svoje optužene za krađu štiti , pa čak su štitili optužene za ubojstva Hrvata.
Glasaći će na izborima izabrati najbolje stranke.
Ili najmanje loše.
Pa ako za 12 mjeseci izabrani ne naprave pozitivan BDP opet – izbori.
Siguran sam da nova metla uvijek bolje mete.
Sve dok ćete se dvoumiti između kradezea i SDP-a tako će nam i biti.
Istini za volju nema neke alternative, ali ove dvije opcije bi po svojim zaslugama trebale biti vanparlamentarne stranke a ne na vlasti.
lp
Uključite se u raspravu