Prema stanju 31. prosinca 2017., ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije i to za 3,7 milijardi kuna, dok je broj blokiranih tvrtki pao 20% odnosno za 6209, navodi Fina.

Najzaduženije su bile tvrtke s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,8 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u visini od 5,5 milijardi kuna. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,4 posto (1,6 milijardi kuna), Istarske s udjelom od 5,7 posto (0,8 milijardi kuna) te Zagrebačke i Osječko-baranjske županije s udjelom od po 5,1 posto (0,7 milijardi kuna).

Na tvrtke iz navedenih pet županija odnosilo se 66,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u RH. Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 981.000 kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 707.000 i Šibensko-kninske županije sa 628.000 kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva RH najviše utječu tvrtke iz sektora  trgovine na veliko i na malo, na koje se odnosilo 3,2 milijarde kuna ili 23, posto ukupnog iznosa. Slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva sa 2,4 milijarde kuna duga (17,1 posto udjela) i prerađivačka industrija sa 1,5 milijardi kuna neizvršenih osnova (udjel od 10,9 posto).