U svim velikim brodogradilištima koja su proteklih mjeseci privatizirana intenzivno se počinje provoditi restrukturiranje, i to u najosjeljivijem segmentu – zbrinjavanja viška radnika. Najburniji je taj proces u Brodosplitu, za koji je najprije i sklopljen kupoporodajni ugovor sa samoborskim DIV-om, 28. veljače.

Tamošnjih je 3350 radnika najprije dobilo ponudu raskida ugovora i otpremnine, a zaključivanje novih ugovora trebalo bi se okončati u listopadu. Sindikati u splitskom škveru javno su istupili protiv ugovora koje nudi novi vlasnik, no radnici kojima su ponuđeni potpisuju ih. Kako saznajemo, već ih je zaključeno oko 350. Novi vlasnik obvezao se na kraju restrukturiranja imati najmanje 2000 radnika. No, i u Brodotrogiru, koji je 6. travnja prodan Kermas energiji Danka Končara, kao i u 3. maju, za koji je 28. lipnja sklopljen ugovor s pulskim Uljaniku, vode se pregovori o tehnološkom višku, no zasad bez alarmiranja javnosti. U Brodotrogiru ističu kako je dogovor uprave i sindikata da se s nikakvim informacijama ne ide u javnost dok se pregovori ne okončaju.

U 3. maju radničko vijeće čeka sastanak s upravama Uljanika i 3. maja, a prema nedavnom dogovoru pitanje tehnološkog viška trebalo bi biti riješeno do 30. kolovoza, i to u tri faze. U prvoj fazi predviđeno je da uprave predstave prijedlog mikroorganizacije i sistematizacije radnih mjesta, u drugoj će se usuglasiti kriteriji za definiranje tehnološkog viška, dok bi se u trećoj fazi usvojio program zbrinjavanja.  Premda je obveza po kupoprodajnom ugovoru da riječki škver zadrži svoje sjedište, u tijeku je, kako se čuje, povezivanje pojedinih službi unutar Holdinga. Osnovane su tako već dvije jedinice – Brodograđevni projekti i Poslovno-financijski sustav, unutar kojega su i službe prodaje i nabave, a i u narednom razdoblju pod zajedničku kapu bi se stavilo i neke druge poslove. U međuvremenu su iscurili i podaci kako je i plan smanjenja broja zaposlenih obuhvatio oba škvera. U 3. maju čuju se pojašnjenja da se u njihovom slučaju posljednje dvije godine poticajnim otpremninama provodilo zbrinjavanje viška, posebice u administrativnom dijelu, dok u Uljaniku tih rezova nije bilo. Tako i neslužbene najave programa zbrinjavanja koji bi svaki dan trebao biti predstavljen govore da bi se od sveukupnog broja zaposlenih viškom proglasilo 721 radno mjesto.

Procjene su i da bi se od toga oko 400 odnosilo na 3. maj, a ostatak na Uljanik. U 3. maju je, inače, nakon izdvajanja četiri tvrtke-kćeri iz sustava preostalo 1759 radnika, a po kupoprodajnom ugovoru minimalan broj radnika na koje se obvezao Uljanik u Rijeci je njih 1100. Što se samog restruktuiranja tiče, u prvim godinama kod sva tri škvera jači teret preuzima država,  dok će vlastiti doprinos brodogradilišta pod novim vlasnicima biti izraženiji pred kraj procesa. U slučaju Brodosplita, primjerice, ove godine država će sudjelovati s 480 milijuna kuna, a DIV će se pobrinuti za 125 milijuna kuna, dok je za 2017. predviđena potpora države s 89 milijuna kuna, dok DIV-a osigurava 540 milijuna kuna. Sličan je odnos predviđen i za druga dva škvera, uz vidljivo najmanju razliku odnosa učešća države i brodograditelja u slučaju 3. maja. Država će tamo u restrukturiranja unijeti ukupno 847 milijuna kuna, a Uljanik će osigurati 842 milijuna kuna.

Zasad iz sva tri škvera uvjeravaju da se programi restruktuiranja provode po planu, a inače su i sama kršenja provođenja ugovora i izvršenja obveza različito tretiraju. Najlošije su uvjete izborili u pregovorima DIV-ovci, koji će za kašnjenje u podnošenju izvješća državi po danu plaćati penale u visini 100.000 kuna, dok je ista kazna za Uljanik upola manji iznos, ali na tjednoj razini, a Kermasu u slučaju Brodotrogira čak 1 kuna po danu. Najveći posao o kojem ovisi i broj zaposlenih i ispunjavanje svih obveza po ugovorima s državom za škverove idalje predstavlja ugovaranje novih poslova. U riječkom škveru dovršava se jedan asfalter za naručitelja iz Švedske, za kojega se ima i opcije gradnje 30 barži, s time da ih 18 već ugovoreno. U Brodotrogiru od novih poslova izdvajaju da bi za mjesec dana trebala započeti obrada crne metalurgije za prvi od dva chemical tankera.

Kako je i predviđeno po njihovom programu restrukturiranja, a koji osim nastavka brodograđevne proizvodnje predviđa i gradnju novih sadržaja, u tijeku su pripremne radnje za početak gradnje marine, parkinga i hale za antikorozivnu zaštitu. Brodosplit je u trenutku primopredaje imao najtanju knjigu narudžbi. U međuvremenu se stanje popravilo, pa se, kako ističu u tom škveru, trenutno grade dva broda za teške terete za nizozemskog naručitelja. Startalo je i rezanje čelika za 60-metarsku jahtu za potrebe vlastite plovidbe, a za vlastite potrebe je ugovorena i gradnja pet jedrenjaka. Jahta i jedrenjaci će, podsjećaju iz Brodosplita, biti ili čartirani ili prodani u povoljnom trenutku. Ugovorena je i gradnja riječkog kruzera od 106 metara za ruskog investitora, a radi se i na gradnji trupova i nadgrađa za domaće brodare iz Krila Jasenica.

No, Splićani rade i na drugim projektima, od elemenata za most preko Drave, šest silosa do velike zatvorene čelične konstrukcije za energetsku opremu. Saznajemo i da je prije nekoliko tjedana Brodosplit osnovao tvrtku u Urugvaju, gdje ima u planu biti aktivan na tržištu za riječni transport, kao i realizirati potencijale u gradnji brodova za opskrbu proizvodnih instalacija nafte i plina na moru. Otvara i tvrtku u Šangaju u Kini za nabavu i prodaju brodske opreme, te u Houstonu u SAD-u za izradu čeličnih konstrukcija.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju