Borealis ispao, Ina i PPD zajedno u Petrokemiju

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Model za spas napokon utvrđen, ali sve je zakočio odlazak Martine Dalić.

Prije nego je izašla iz Banskih dvora, potpredsjednica Vlade Martina Dalić pripremila je konačan model za dokapitalizaciju Petrokemije, s ispregovaranim i utvrđenim odnosima svih zainteresiranih ulagača. No, već jučer dvije su važne odluke zaustavile realizaciju – prva je odluka Vladi kojom je država trebala dati zeleno svjetlo za paket u kojemu bi i sama sudjelovala, preuzimanjem određenih obveza Petrokemije, a zbog njezina izostanka zapelo je i donošenje druge odluke u Ini o sudjelovanju u dokapitalizaciji.

Inin Nadzorni odbor, naime, na jučerašnjem dnevnom redu imao je prijedlog odluke koju je uprava na čelu s Zoltanom Aldottom usvojila još prošli tjedan, prije eskalacije slučaja Hotmail, a kojim se nakon dugog kolebanja Ina ipak odlučuje uključiti u formiranje nove vlasničke strukture Petrokemije.

Točnije, Ina bi u taj projekt ušla zajedno s PPD-om, drugim dobavljačem plina, a u međuvremenu su tvrtke, kako saznaje Poslovni dnevnik, usuglasile da za tu priliku osnuju zajedničku tvrtku, u kojoj bi imali jednake, 50-postotne udjele.

 

450 milijuna

kuna dogovoreno je uložiti u kutinsku tvornicu gnojiva kojoj je bez 
tog novca opstanak upitan

Njihova tvrtka u dokapitalizaciji kutinskog proizvođača, za čiji je opstanak predviđena razina od 450 milijuna kuna, participirala bi s 300 milijuna kuna, čime bi dobili većinski vlasnički dionički paket u Petrokemiji.

Inače, u finalnoj “kombinaciji” koju se slagalo dulje od pola godine, nema austrijskog proizvođača umjetnih gnojiva Borealisa, kao ni HEP-a, jednog od spominjanih državnih poduzeća koje je trebalo priskočiti svojim kapitalom.

Ostali su još samo Janaf i mirovinski fondovi, pri čemu bi Janaf u dokapitalizaciju bio uključen s 50 milijuna kuna, a mirovinci bi osigurali preostalih 100 milijuna kuna. Prema dostupnim podacima, za Petrokemiju su interes iskazala tri mirovinska fonda; RBA, Erste Plavi i PBZ/CO, dok AZ fond svojedobno jedini nije predao obvezujuću ponudu.

Što se udjela države tiče, ona će u Petrokemiji preuzimanjem dijela kreditnih obveza zadržati i nakon povećanja temeljnog kapitala kontrolni dionički paket.

Upravljanje tvrtkom, jasno, bilo bi u rukama većinskih dioničara, Ine i PPD-a, koji bi u sedmeročlanom Nadzornom odboru imali svoja četiri predstavnika, a po jednog člana dali bi predstavnici države, mirovinskih fondova i zaposlenika Petrokemije. Upravljanje i vlasništvo bilo bi, dakle, većinski u privatnim rukama.

Što će se, pak, dalje događati s usuglašenim modelom koji je ostavila Martina Dalić u ovom trenutku nitko se ne izjašnjava.

Po svemu sudeći, sve odluke na službenoj razini bit će prolongirane za razdoblje nakon što premijer Andrej Plenković objavi koga će nominirati na poziciju potpredsjednika vlade za gospodarsku politiku i za novog ministra gospodarstva, a koji će, nakon što ga potvrdi Hrvatski sabor, morati i sam proučiti dokumentaciju i iskomunicirati s potencijalnim ulagačima u Petrokemiju.

Među ulagačima nema skepse oko toga da će i nasljednik Martine Dalić zaključiti isto što i ona, da je konačan model dobar, provediv, te da će očuvati na životu Petrokemiju. No, da su povukli “ručnu” svjedoči možda najbolje pojašnjenje odluke o sudjelovanju Ine u daljnjem procesu, a kako neslužbeno saznaje Poslovni dnevnik, zaključeno je da se donošenje odluke “zbog promjena u Vladi RH” odgađa za tjedan dana, odnosno do daljnjega.

Odgađanje, pak, samu Petrokemiju, ali i potencijalne buduće vlasnike, dovodi u još neizvjesniju poziciju, jer tvrtka inače posluje na granici, privremeno pokrivena kreditima za koje je država dala jamstva, pri čemu je jedan od kredita kratkoročan i već je dvaput prolongirana njegova otplata, posljednji put do rujna. Problem koji dodatno opterećuje poslovanje Petrokemije jest stalan rast troškova plina, koji predstavlja i glavnu sirovinu u proizvodnji, a koji se u posljednjih godinu dana povećao za 30-ak posto. Ina i PPD su i najveći vjerovnici Petrokemije, a u međuvremenu je s isporukom plina “uskočio” i HEP, što je umanjilo njihov teret u očuvanju Petrokemije. No, s odgađanjem provođenja procesa dokapitalizacije i na njih će se preliti veća opterećenja.

Prije nego je iskrsnuo slučaj mailova koji je potpredsjednicu stajao povlačenja iz Vlade, planirano je bilo da se postupak pokrene već ovaj tjedan, sazivanjem Glavne skupštine, na kojoj bi se pokrenulo objavu javnog poziva za dokapitalizaciju, te bi ona prema tom hodogramu, bila provedena do polovice srpnja. Taj rok, ovisno o tomu koliko dugo će se nasljednik Dalić baviti pripremljenim modelom, vjerojatno će biti pomaknut, a svi koji čekaju na daljnje pomake u Banskim dvorima priželjkuju da se to dogodi što prije.

“Vlada RH, kao vlasnik 79% dionica Petrokemije, radi sve kako bi se osiguralo da tvrtka u budućnosti posluje na zdravim osnovama i bude održiva, a vodeći računa da se ne naruše uvjeti tržišnog natjecanja. Bitan element za osiguranje tih uvjeta je ulazak strateškog partnera unosom svježeg kapitala. Potpredsjednica Dalić imala je značajnu ulogu u tom procesu zajedno s ostalim članovima Vlade te možemo konstatirati da, iako će njezina energija nedostajati, činjenica da gospođa Dalić više nije potpredsjednica Vlade ne bi trebala utjecati na završetak postupka”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva na naš upit o ovom procesu

Napomenuli su i da “ostali članovi Vlade koji su dosad sudjelovali u samom procesu ostaju i dalje u tome te će ga dovesti do kraja”. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve