BDP nam ubrzava, ali jedna stvar se primjetno kvari

Foto: Duško Jaramaz / Pixsell Foto: Duško Jaramaz / Pixsell

Povlačenje EU novca bit će jedan od glavnih izvora rasta u dugom roku što je dobro, kaže Željko Lovrinčević.

Uz globalne trgovinski rat i neizvjesne učinke njegova prelijevanja na gospodarski zamašnjak Europe, u srijedu je poprilično iznenadila vijest da je hrvatski BDP u prvom kvartalu nadmašio sva očekivanja ubrzavši na godišnjoj razini na 3,9 posto, najviše od zadnjeg tromjesečja 2016. 

"To su pozitivne vijesti i predstavljaju iznenađenje jer je primjetno smanjivanje negativnih rizika koji su nas jako plašili, prije svega snažnog usporavanja u EU", kaže glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić koji ističe da je primjetno kvarenje strukture rasta. Brojke o rastu posebice su dobra vijest jer kada Vlada i HNB "sitno broje" do slanja pisma Bruxellesu o namjeri uvođenja eura, proces kojem je realna konvergencija neizostavni uvjet.

Premijer Andrej Plenković jučer nije skrivao zadovoljstvo rekavši da "ubrzanje rasta svrstava Hrvatsku među članice s najdinamičnijim  rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora". Motor rasta domaće ekonomije ponovno je osobna potrošnja koja u BDP-u ima najveći ponder, s 2,6 posto rasta, a zamjetnu dinamiku od 11,5 posto imale su i investicije. Za razliku od domaće potražnje, doprinos inozemne je negativan; uvoz je sa 7,7% rasta daleko nadmašio rast izvoza od 4,6 posto.   

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta podsjeća da su nakon poreznih rasterećenja krajem prošle godine, u prvom kvartalu porasle plaće u javnom sektoru, a rast raspoloživog dohotka kućanstava dodatno su "podmazali" nenamjenski krediti čiji je (pre)brz rast potaknuo regulatora da ih stavi po kontrolu. Skok investicija, pak, treba tražiti u toploj zimi koja je dala vjetra u leđa građevini i europskim sredstvima po čijem je povlačenju Hrvatska na samom dnu Unije.

 

60. mjesto

Hrvatska zauzima na ljestvici konkurentnosti, od 63 zemlje

"Upravo će povlačenje EU sredstava Hrvatskoj biti jedan od glavnih izvora rasta u dugom roku i to je dobro jer je to nezadužujući izvor financiranja, no pitanje je koliko će utjecati na rast proizvodnosti", kaže Lovrinčević. Dodaje da dugogodišnje političko kadroviranje uništilo je hrvatske kapacitete za povlačenje EU novca od najviših razina vlasti, lokalne uprave do javnih poduzeća. Uz EU fondove, s uma ne treba smetnuti i bujan priljev od doznaka iz inozemstva koje bi ove godine mogle dosegnuti, po procjenama, i do 17 milijardi kuna, što će ponovno završiti dobrim dijelom u osobnoj potrošnji.

"Hrvatski rast ovisi o dva osigurača; EU fondovima i transferima. Oni će nam omogućiti u prvom koraku uvođenje eura, ali rast neće pratiti rast produktivnosti što znači da ćemo u dugom roku još više ovisiti o životu od rente jer ako proizvodnost raste sporo tako rastu i realne plaće pa ostaje otvoreno pitanje iseljavanja u europske zemlje", upozorava Lovrinčević.  Slaba produktivnost druga je strana medalje priče o konkurentnosti domaće proizvodnje, a ona se zrcali u onom dijelu BDP-a koji pokazuje dominaciju uvoza, ali i bruto dodane vrijednost koju Državni zavod za statistiku računa po proizvodnoj metodi.

Interesantno, po BDV-u domaći rast se zaustavlja na skromnijih 3,2 posto pri čemu razliku čine PDV i subvencije što bi upućivalo na zaključak da se javne financije konsolidiraju daleko brže od realne ekonomije. Iz toga se može iščitati upozorenje da ekonomija, a njom i cijelo društvo, postepeno postaje sve osjetljivije na indirektne poreze, dominantno PDV i kao potrebu reforme ponovno podcrtava uvođenje poreza na nekretnine kao jedine alternative rezanju glavnog prihoda države.

U brojkama; nakon što je u prvom kvartalu prošle godine prerađivačka industrija rasla 1,3 posto, ove je ubrzala na 2,6 posto, a trgovina na malo i veliko, prijevoz i skladištenje te priprema i usluživanje hrane  sa 4,1 na 5,1 posto.  Najveći skok bilježi građevinarstvo, sa 2,1 na 11,6 posto. Za razliku od poslovičnog optimizma vladajućih, po najnovijem izvješću o konkurentnosti u Hrvatskoj nema bitnog pomaka. Hrvatska je na 60. od 63 analizirane zemlje svijeta, gore od nas samo su Argentina, Mongolija i Venezuela, pokazuje analiza Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner institut hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost. U usporedbi s prethodnom godinom, Hrvatska napredovala tek jedno mjesto na ljestvici. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve