Analiza potvrdila: Više od polovine 'istih' proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj nije iste cijene i kvalitete

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni.

Danas su, u Kući Europe u Zagrebu, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile rezultate analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti, te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj.

„Od samog početka projekta bili smo svjesni kako se radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno značajnom istraživanju. Time je naša odgovornost bila veća, da ga postavimo na „zdrave noge“, da damo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kako bi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjerodostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provedeno na krajnje stručan i precizan način. Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hrvatska agencija za hranu formirala  je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo“, rekla je Gross-Bošković.

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

„Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa“, objasnila je Borzan.

Borzan je također navela primjer Hipp dječje hrane-bio riža i mrkva s puretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla.

„Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko tržište skuplji za više od 50%, te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece“, kazala je Borzan.

Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvaliteti deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji za razliku od hrvatskog ima oznaku „compact“ ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40ºC), dok pri 60ºC  razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25% jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog šećera od deklarirane.

„I ovo istraživanje je, kao i ranija europska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više  od 80% naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na razini EU.  Rezultati su već poslani povjerenici Europske komisije za zaštitu potrošača Veri Jourovoj“, kaže Borzan.

„Iako se kvaliteta proizvoda često puta promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potrošača, razlika u prehrambenim navikama ili specifičnostima područja, ali nipošto alibi za razliku u formulaciji proizvoda“, zaključila je Gross-Bošković.

Komentari (6)
  • miroks
    miroks 19:13 2.9.2017.

    Što rade naši EU uhljebi potom pitanju?

  • Romel
    Romel 14:18 2.9.2017.

    Dajte se uozbiljite.
    Bankrotirat ćemo ako mi i turisti prestanemo jesti taj otpad iz uvoza.
    Od čega će se naplatiti PDV ako prestanete jesti staro meso , rekonstruirano mlijeko , voće i povrće puno otrova ,hrenovke od puretine bez puretine , GMO soju , kruh iz uvoza?

    A baš nam je krenulo i tako nam je lijepo porastao BDP na povećanoj osobnoj potrošnji.

  • Ithuriel
    Ithuriel 17:48 1.9.2017.

    Zato pametni skandinavci kupuju lokalno makar i skuplje jer dugorocno odrzavaju svoje gospodarstvo. Mi gledamo da ustedimo 1kn i kupujemo kinesko ili svabino (pa cak i platimo vise, jer postoji blesavi mit da je svabino bolje), a onda kmecimo kad nam djeca idu kod svaba raditi i biti dno radne snage…
    Hrvatska industrija je propala radi mnogih razloga, a mi građani smo jedan od najvecih. Ja sam jos prije dvije godine poceo kupovati sve domace, od cokolade do alkohola i obuce.
    Ima prostora za napredak u svijesti. Moramo poceti percipirati drustvo na nacin da se veselimo kad se susjedu krava oteli, a ne da bismo radije da nasa crkne samo da se susjedova ne oteli. Sto je vise bogatstva oko nas, vise ce i nama doci. A ako su svi oko nas siromasni, i mi cemo postati. To treba osvijestiti, jer takva je narav bogatstva naroda.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve