Hoće li posjetiti Bleiburg, Jazovku, Vukovar, Bučje, Briševo, Hrvatsku Kostajnicu, Hudu jamu, Tezno, Maceljsku šumu, Gračane, Kevinu jamu, Husinu jamu, Kočevski Rog……i tisuće drugih NEOBILJEŽENIH stratišta nedužnih Hrvata!
Pa šta još ima partizanskih spomenika?Ja sam bio uvjeren da su svi srušeni do temelja,barem se za RH spominje nekih 3000 srušenih partizanskih spomenika…A i kome trebaju ti spomenici uopće,bitno je da su partizani svojom borbom i žrtvom Hrvatsku i Hrvate postavili među strane koje su pobijedile u WW2,vratili Dalmaciju i otoke u sastav SRH,te uključili Istru u SRH (prvi puta uopće),…a sada kada je to dobro došlo,ali i prošlo,može se pljuvati po njihovim grobovima,zar ne?…
Pa šta još ima partizanskih spomenika?Ja sam bio uvjeren da su svi srušeni do temelja,barem se za RH spominje nekih 3000 srušenih partizanskih spomenika…A i kome trebaju ti spomenici uopće,bitno je da su partizani svojom borbom i žrtvom Hrvatsku i Hrvate postavili među strane koje su pobijedile u WW2,vratili Dalmaciju i otoke u sastav SRH,te uključili Istru u SRH (prvi puta uopće),…a sada kada je to dobro došlo,ali i prošlo,može se pljuvati po njihovim grobovima,zar ne?…
Hrvatski partizani kojih je bilo više od 80% u ukupnom broju partizana se nisu borili za kasnije zločine i srbočetničku vladavinu u tzv. Smrdoslaviji!
Pa šta još ima partizanskih spomenika?Ja sam bio uvjeren da su svi srušeni do temelja,barem se za RH spominje nekih 3000 srušenih partizanskih spomenika…A i kome trebaju ti spomenici uopće,bitno je da su partizani svojom borbom i žrtvom Hrvatsku i Hrvate postavili među strane koje su pobijedile u WW2,vratili Dalmaciju i otoke u sastav SRH,te uključili Istru u SRH (prvi puta uopće),…a sada kada je to dobro došlo,ali i prošlo,može se pljuvati po njihovim grobovima,zar ne?…
Dwight Eisenhower, američki predsjednik i general: „Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata.”
Winston Churchill, u kolovozu 1944. godine: „Razlog zašto smo prestali pomagati Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv njemačke armije… Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce …”
Franklin D. Roosevelt, predsjednik SAD-a, 1944. godine: „Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti Drugog svjetskog rata…”
Rudolf Luetters, zapovjednik njemačkih trupa na Sutjesci, 1943. godine: „Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje… Njemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima…”
William Bill Deakin, šef britanske vojne misije u NOR-u: „Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svjetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita… Usprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvijek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uvjeravao je sve jedino u pobjedu i samo u pobjedu…”
Dean John, načelnik britanskog generalštaba, 1944. godine: „Od jeseni 1942. godine, Montgomery u Africi, Žukov u Rusiji i Tito u planinama Balkana, označili su početak sloma moći sila osovine i početak nezadrživog juriša na njemačku tvrđavu.”
Heinrich Himmler, jedan od najbližih Hitlerovih suradnika, 1944. godine: „Volio bih da vam navedem još jedan primjer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj herr Josip Broz, da je vrlo čvrst čovjek. Nažalost on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala… On je naš neprijatelj, ali ja bih volio da imamo tucet Tita u Njemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovjek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvijek je bio opkoljen, ali taj čovjek je uvijek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslavenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori…”
George Patton, američki general: „Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Europe, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujući veliki broj njemačkih divizija za jugoslavenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Europe…”
Charles de Gaulle, francuski predsjednik: „Tito je borac koji je unatoč najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak…”
Jean Cassou, francuski književnik, 1949. godine: „Tito je jedan trenutak savjesti čovječanstva. Tako se osjeća svatko tko se jednom s njim sreo… Tito je povijesna ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te riječi, čovjek koji stvara povijest.”
Habib Burgiba, predsjednik Tunisa, 1961. godine: „…Tito je borac koji je čitav svoj život posvetio trijumfu slobode i dostojanstva.”
Georgios Papandreu, grčki političar, 1964. godine: „Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovječanstvu – misijom slobode i mira.
Aldo Moro, predsjednik talijanske vlade, 1965. godine: „Predsjednik Tito je čovjek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smjelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovjek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna uskladiti snagu stavova, s mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državničkom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i sretniju budućnost.”
Jaser Arafat, vođa Palestinskog oslobodilačkog pokreta, 1977. godine: „…Borca, predsjednika Tita karakterizira mudrost, oštroumnost i prijateljski odnos prema ljudima. Predsjednik Tito je u svim srcima onih koji se bore za pravdu i slobodu, zbog svojih herojskih dostignuća…”
Robert Mugabe, afrički državnik: „U ime svih naroda svijeta postavio je principe koji su trajna inspiracija čovječanstvu.”
Bulent Ecevit, turski državnik: „Tito će biti pamćen vječno i s divljenjem zbog njegovih velikih doprinosa međunarodnom razumijevanju i svjetskom miru.”
Felippe Gonzales, španjolski državnik: „Tito je bio čovjek uvijek okrenut miru i slobodi svijeta.”
Sandro Pertini, talijanski predsjednik: „Smrću predsjednika Tita čovječanstvo gubi borca koji se uporno borio za načela slobode i pravde. On je posljednji medu velikanima Drugog svjetskog rata, koji odlazi nakon što je postao prvi u borbi za stvaranje i obranu nezavisnosti svoje zemlje. Pobijedio je u svim bitkama u kojima je sudjelovao. Izgubio je samo posljednju – onu protiv smrti.”
Mirza Delibašić, slavni košarkaš, 4. svibanj 1980. godine: „ Tužan sam. Mislim da od mene nema tužnijeg Jugoslavena. Znam, svi tugujemo, ali ja, bar se meni čini, teže i bolnije sve ovo podnosim, jer je najljepši dan u mom životu onaj kada sam bio Titov gost. Koliko sam tada blistao od sreće, toliko sam sada tužan, naprosto malaksao.“
Njih ne zanimaju ustaše nego partizani koji su se borili na istoj strani na kojoj je bila njihova vojska.
sreća njegova da je umro na vrijeme
bježao bi pred Olujom ka i svi drugi vojskovođe njegova ešalona
Hoće li posjetiti Bleiburg,
za tebe je ustašija koja je utekla bila “inteligencija”.
Hoće li posjetiti Bleiburg, Jazovku, Vukovar, Bučje, Briševo, Hrvatsku Kostajnicu, Hudu jamu, Tezno, Maceljsku šumu, Gračane, Kevinu jamu, Husinu jamu, Kočevski Rog……i tisuće drugih NEOBILJEŽENIH stratišta nedužnih Hrvata!
postoje već za tamo ture, za kamenjarce iz hercegovine, nezna kakav je interes vani
Porušiti još ovo malo preostalih.
Ostaviti dva tri i onda naplaćivati razgledavanje po suho zlato.
bježao bi pred Olujom ka i svi drugi vojskovođe njegova ešalona
to je bilo unaprijed režirano
i baš Srbe zapalo da izgube
ajme dobročinitelja