Novi model spašavanja bankama donosi i novi regulatorni trošak

Autor: Jadranka Dozan , 25. studeni 2014. u 17:28
Fotolia

S osnivanjem sanacijskog fonda banke će pokušati ishoditi manje namete za fond osigurane štednje.

Dragi deponenti, hvala što ste banci povjerili više od iznosa osiguranih depozita, no kako je banka ušla u proces sanacije, ovime vas obavještavamo da ste odsad (i) vlasnici kapitala banke. Tako nekako u budućnosti bi hipotetski mogla izgledati situacija za vlasnike neosiguranih depozita u posrnulim financijskim institucijama u EU koje ispunjavaju uvjete da ih se pokuša ozdraviti putem sanacije. To proizlazi iz jednog od pet sanacijskih instrumenata koje predviđa Direktiva EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, poznatija pod nazivom BRRD. Članice Unije, pa tako i Hrvatska, dužne su prenijeti tu direktivu u nacionalno zakonodavstvo do kraja ove godine. To je i razlog što je nedavno u javnu raspravu Vlada pustila prijedlog Zakona o sanaciji institucija (kao i prateće izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o tržištu kapitala), i to uz hitni postupak izglasavanja.

Osim što je Hrvatska dio spomenute direktive (vezan uz planove oporavka) već početkom 2014. ugradila u zakonodavstvo (ZOKI), s obzirom na kapitaliziranost iole važnijih banaka, BRRD u doglednoj budućnosti kod nas vjerojatno neće imati značajniji neposredni utjecaj. Barem ne u pogledu prijetnje za velike (neosigurane) deponente.

Novi zakon o sanaciji tako bi neposredan utjecaj, relativno brzo, mogao imati u smislu novog regulatornog troška kojega implicira osnivanje i punjenje sanacijskog fonda doprinosima. Zasad nije jasno kad bi se taj fond, kojim će upravljati DAB, trebao početi puniti. Zna se tek da do kraja 2024. fond mora dosegnuti najmanje jedan posto ukupnog iznosa osiguranih depozita. Banke u Hrvatskoj zacijelo će postaviti pitanje upravljanja tim fondom, kao što ga prigušeno postavljaju i u slučaju fonda premija osiguranja štednih uloga. Taj fond trenutno teži oko 1,7 posto iznosa osiguranih depozita (ukupno iznose oko 170 mlrd. kuna). To je duplo više od zahtjeva koji su utvrđeni na razini EU (0,8%). Stoga je realno očekivati da će banke nastojati ishoditi da im se usporedno s osnivanjem snaacijskog fonda smanjenje nameti za fond osigurane štednje.

Cijena rizika

BRRD pokupljuje depozite?

U rješavanju problema nezdravih i/li posrnulih financijskih institucija na razini EU posljednjih godina pokazalo se da manjkaju odgovarajući instrumenti. Stoga se kroz BRRD nastoji uspostaviti sustav koji će kroz skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju osigurati nastavak ključnih funkcija posrnule institucije, uz minimiziranje utjecaja njezina propadanja na gospodarski i financijski sustav.No, ostaje pitanje kako će na model kojim se želi izbjeći spašavanje banaka na teret poreznih obveznika reagirati (veliki) deponenti, odnosno hoće li taj rizik poskupjeti izvore financiranja.

Komentirajte prvi

New Report

Close