Uz EU pomoć grade zidove i ciljaju na tržište regije

EU fondovi 5.3.2013. 21:45 Josipa Ban /VLM

Projekt barijera za zaštitu od buke hrvatskog konzorcija, koji je prošao na natječaju EU Programa za konkurentnost i inovacije, u punom je jeku.

Prvi ruconbar zid bit će uz Zoološki vrt u Zagrebu, a na prototipu se još radi

Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu razrada inovativnog i patentiranog projekta Ruconbar u punom je jeku. Radi se o projektu apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke uz prometnice, kombinacijom betona i granulata dobivenog od recikliranog otpada industrijske gume. Projekt bi trebao biti završen do rujna 2014., nakon čega se očekuje komercijalizacija. Da se radi o perspektivnom proizvodu govori i činjenica da su njegovu važnost prepoznali i u Europskoj uniji - projekt se sufinancira iz Programa za konkurentnost i inovacije (CIP).

Na pola puta do završetka
Ruconbar je na natječaju 2010. izabran kao jedan od 42 inovativna projekta, čiji razvoj EU financira u iznosu od 50 posto, i to u konkurenciji među 287 projekata prijavljenih iz cijele EU. Ujedno je to i prvi čisto hrvatski konzorcij kojem je uspjelo dobiti bespovratna sredstva iz CIP-a. Na razvoju projekta, uz Građevinski fakultet, koji je koordinator i inicijator ideje, rade još četiri partnera. Tvrtka Beton Lučko, zadužena za proizvodnju ruconbara, Gumimipex GRP koji radi na proizvodnji gumenih granula, IGH, koji ispituje apsorpciju proizvoda, te Zagrebački zoološki vrt gdje bi, na prometnici duž Maksimirske ulice, prototip betonske barijere za zaštitu od buke uskoro trebao biti postavljen. Stjepan Lakušić, voditelj projekta i profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, ne dvoji da će ruconbar imati uspješnu komercijalizaciju. Kako tvrdi, već postoji niz interesenata, među kojima su i Hrvatske željeznice te Hrvatske autoceste.

Kako objašnjava, iako se nalaze tek na pola puta do završetka projekta vrijednog 1, 1 milijun eura, proizvod već mogu plasirati na tržište. Voditelj projekta Lakušić, dugogodišnji profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu, suradnju znanosti i privrede postignutu upravo na ovom projektu, navodi kao posebnu važnost jer je ona temelj napretka. "Suradnja između privrede i sveučilišta kod nas gotovo ne postoji. Znanstvenici često misle da privredni subjekti trebaju pristupiti prvi sa svojim problemima, dok gospodarstvenici pak smatraju da se na sveučilištima uglavnom bave istraživanjima čiji su rezultati neprimjenjivi u praksi. Rezultat je nepovjerenje, a jedino se suradnjom može postići napredak", ističe Lakušić. Kako dodaje, suradnja je osobito važna za mala i srednja poduzeća koja nemaju razvijene laboratorije, odnosno znanstvenu infrastrukturu u kojoj bi razvijali nove i inovativne proizvode.

Pokušali s glinom, pobijedila guma

U tom pogledu projekt Ruconbar mogao bi biti ogledan primjer kako spojiti znanost i poduzetništvo. Proizvod je, u suradnji s partnerima, u cijelosti razvijen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu te je njegov razvoj trajao nešto više od godinu i pol dana. Ideja je potekla iz prethodnog iskustva fakulteta koji je još 2007. s tvrtkom Viadukt razvio apsorbirajuće barijere za zaštitu od buke s ekspandiranom glinom. No, kako proizvodnja betonskih barijera s ekspandiranom glinom nije u skladu s održivim razvojem jer se troše prirodni resursi, a ujedno i devastira okoliš, na Građevinskom fakultetu dolaze do novog rješenja - izrade barijera kombinacijom betona i granula proizvedenih od recikliranih istrošenih guma. Kako objašnjava voditelj projekta, nakon provedenih svih potrebnih ispitivanja u laboratoriju, dobivena je optimalna mješavina za novi proizvod te je uslijedilo prebacivanje tehnologije u pogone za proizvodnju predgotovljenih elemenata. Izrađeni su prvi komadi, a nakon cjelovitih ispitivanja, ističe Lakušić, dobivena je potvrda da se radi o novom, inovativnom te ekološkom proizvodu budući da se u njegovoj proizvodnji koristi reciklirani proizvod. No, kako je izgradnja cesta u Hrvatskoj bila pri kraju, dok se sektor željeznica tek počeo buditi, prisjeća se Lakušić, trebalo je naći način kako potpuno novi proizvod plasirati na tržište te pronaći način kako ga učiniti prepoznatljivim i zanimljivim, osobito tržištu regije. Kako napominje profesor, upravo je to bila motivacija razvojnog tima da pronađu odgovarajući EU fond koji će omogućiti prepoznatljivost, kao i brži nastup ruconbara na tržištu. Kako se radilo o inovativnom i ekološkom proizvodu,  odlučeno je da se prijave na CIP-ov natječaj "Eko inovacije".

Za konkurentnost na EU razini

Osobito je važno kod prijave na ovaj program, navodi Lakušić, voditi računa o tome da proizvod koji se razvija podiže konkurentnost, ne na lokalnoj, već na europskoj razini, budući da se sredstva za njegov razvoj izdvajaju iz džepova poreznih obveznika EU-a. Prije same prijave na natječaj pristupili su izradi natječajne dokumentacije s dobro definiranim, preglednim, zanimljivim te lako razumljivim projektom koji ima jasno postavljenu viziju i cilj. Napravljeno je istraživanje koje je pokazalo veliki potencijal tržišta jugoistočne Europe gdje je sljedećih godina u planu intenzivna izgradnja autocesta. Poseban osvrt stavljen je i na probleme koji bi se mogli pojaviti kod ulaska novog proizvoda na tržište te je dan odgovor na pitanje zašto bi tržište htjelo baš taj proizvod. "Osnovna i najveća prednost ruconbara je njegova usklađenost s održivim razvojem, odnosno korištenje obnovljivih resursa (reciklirane gume) kao zamjenu za neobnovljive", napominje Lakušić.

Ove godine pokazuju prototipove

Prvi zid kod Zoološkog vrta, drugi uz željezničku prugu

Sredinom godine trebala bi biti postavljena druga aplikacija barijere ruconbar na pruzi Zagreb-Karlovac-Split. Mjerenja razine buke već su provedena te su dobivene dionice na kojima je potrebno provesti mjere zaštite. Trenutno se izrađuju izvedbeni projekti. Oba mjesta vezana za aplikaciju barijera ruconbar zanimljiva su na svoj način. Zaštita od buke Zoološkog vrta u Zagrebu zanimljiva je jer se tu radi o aplikaciji u urbanoj sredini. Primjena na željezničkoj pruzi zanimljiva je pak jer se radi o prvoj zaštiti od buke koja se provodi uz željezničku prugu u Hrvatskoj, te zbog najavljenih velikih ulaganja u narednom periodu u ovaj sektor", zaključuje voditelj projekta.

Gumiimpex iz Varaždina

Ruconbar je već tražen, za ugradnju i licencu

Jedna od tvrtki partnera u projektu Ruconbar je i Gumiimpex GRP iz Varaždina, koja se bavi proizvodnjom 15-ak skupina gumeno-tehničkih proizvoda. U prvom hrvatskom konzorciju koji je povukao sredstva iz CIP programa, Gumiimpex je zadužen za proizvodnju gumenih granula. No, osim suradnje na spomenutom projektu, Građevinski fakultet i Gumiimpex danas rade i na razvoju novih mješavina proizvoda reciklaže i gume što bi moglo rezultirati i potpuno novim proizvodima. "Nadam se da će se i ti proizvodi uskoro pojaviti na tržištu", ističe Ivica Hren, rukovoditelj proizvodnje u pogonu za reciklažu guma u Gumiimpexu. Razvojem projekta Ruconbar pak u varaždinskoj tvrtki su "jako zadovoljni", no Hren napominje kako je rano govoriti o utjecaju koje bi njegovo potpuno stavljanje na tržište moglo imati na poslovanje. "Svjesni smo da imamo jako dobar i inovativan proizvod koji bi sigurno mogao uspjeti na tržištu. Svako predstavljanje ruconbara rezultira mnogim upitima za ugradnju ili proizvodnju uz otkup licence", otkriva nam Hren.

Najave

12. i 13. ožujka
Zagreb Forum 2013.
Konferencija u organizaciji Razvojne agencije Zagreb čiji je cilj povezati Zagreb s gradovima EU-a radi poticanja razvoja kreativnih industrija

20. ožujka

Rezultati projekta za poreznike

Prezentacija rezultata projekta "Jačanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave na području medunarodne suradnje kod oporezivanja", Informacijski centar EU-a u 13 sati

  1. Ključne riječi
  2. projekt Runcobar
  3. IGH (Institut IGH d.d.)
  4. Gumiimpex-GRP d.o.o.
  5. Građevinski fakultet - Sveučilište u Zagrebu
  6. Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh