Obitelj Lukač otvorila tvornicu vrijednu 20 milijuna kuna, a već planiraju gradnju nove

Obitelj Lukač je farmu u Caglincu kod Ivanić Grada podigla 1993., a do danas je uspjela potpuno zaokružiti proizvodni ciklus

Zažive li najavljeni rokovi u naplati potraživanja, nestat će noćne more hrvatskih poduzetnika i otupjeti oštrica gospodarske krize, uvjeren je Marijan Lukač, vlasnik obiteljske tvrtke Lukač, koja dogodine slavi jubilej. Naime, u ožujku ratne 1993. u Caglincu nedaleko od Ivanić Grada podigao je farmu za 5000 nesilica i od tada se bavi proizvodnjom konzumnih jaja.

Ni skupi krediti, ni neučinkovita birokracija, ni rigidni zakoni i preglomazna papirologija ni otežan plasman, kaže, nisu poduzetnicima nepodnošljiv uteg kao što je nelikvidnost uzrokovana dugim rokovima plaćanja te kompenzacijama, na kojima se u prosjeku gubi 10 do 20% prihoda. Unatoč složenim uvjetima poslovanja kroz obiteljski biznis je upravo realizirao još jednu investiciju. Prošli tjedan ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pustio je u rad tvornicu za proizvodnju tekućih pasteriziranih jaja u koju je obitelj Lukač investirala 20 milijuna kuna. Dio novaca je iz vlastite rezerve, ostatak su krediti. To što izdašni europski fondovi raspoloživi Hrvatskoj ne podržavaju ulaganja u prerađivačke kapacitete kakav je upravo izgradio, kaže Lukač, nije ga pokolebalo. Ni iz proračuna svih ovih godina nije dobio nijednu kunu potpore ili subvencije jer netko je svojedobno odlučio da peradarstvo ne treba logistiku države. Nije, dodaje, ni trgovao s državom. Nijednoj državnoj tvrtki ili instituciji financiranoj novcem poreznih obveznika, tvrdi, nikada nije prodao nijedno jaje. To je, kratko i pomalo znakovito nastavlja, bilo rezervirano za neke druge. Ističe kako je iznimno zadovoljan što je svoj današnji tržišni status izborio sam, u izravnoj i oštroj utakmici, ne sudjelujući u privatizacijskim trakavicama niti trgujući s državom.

Zaokružen ciklus
“Sve godine tvrtka je poslovala pozitivno, a ostvarena dobit kontinuirano je reinvestirana u modernizaciju i povećanje proizvodnje. Nemam ni jahtu ni vikendicu, sve zarađeno ulagao sam i zato je tvrtka iz godine u godinu napredovala”, iznosi recept svojega uspjeha Lukač i kroz smijeh pojašnjava da nije škrtac. Iako je bez vikendice i jahte, s obitelji redovito ljetuje na moru. S novom investicijom farma Lukač ima zaokružen ciklus u peradarstvu. Nekadašnje jato od 5000 kljunova naraslo je na 100.000 kokica koje godišnje proizvedu više od 30 milijuna konzumnih jaja. Od 2010. bave se i ratarstvom, proizvode hranu za nesilice, što znatno snižava troškove. Na 300 hektara siju soju i kukuruz, nakon termičke obrade u vlastitoj tvornici stočne hrane proizvedene količine pohranjuju se u silos kapaciteta 7000 tona. Lukač zapošljava 50 djelatnika, no put do sadašnjih volumena nije bio nimalo lak. Prolazio je, prisjeća se, itekako teška razdoblja, ali, ističe, nikada nije požalio zbog odluke da pokrene proizvodnju konzumnih jaja. Na zagrebačkom sveučilištu Marijan Lukač je 1985. diplomirao šumarstvo, a supruga stočarstvo na Agronomiji. Nedugo potom zaposlio se u Bosanskom Šamcu u Poljoprivrednom kombinatu, no, prisjeća se, već su krenule napetosti potaknute velikosrpskim idejama. Zbog takvih okolnosti 1988. je primoran napustiti stalan posao, sa suprugom kreira poslovni plan za farmu konzumnih jaja. Ohrabreni prvim rezultatima pripremaju povećanje proizvodnje, međutim na Uskrs 1992. ratni poklič ruši njihove snove. Marijan Lukač oblači vojnu odoru koju nosi do jeseni, odnosno pada Bosanske Posavine. U izbjegličkom valu obitelj stiže do Ivanića i tu realizira prekinute poslovne ideje.

Bez megalomanije
Do podne je, kaže Lukač, na nekoj od zagrebačkih tržnica prodavao jaja, a popodneva i večeri provodio je na farmi, dijeleći sve poslove sa suprugom. Bilo je to naporno, no izdržali su. Svaku kunu dugo su vrtjeli u rukama pozorno odlučujući o prioritetima. “Ako se projekt dobro posloži i oslobodi megalomanskih ideja, može se oduprijeti problemima i uspjeti”, pojašnjava Lukač svoj put do današnjih zavidnih rezultata. Priznaje da su planovi i želje i kod njega povremeno znali iskočiti iz realnih gabarita, no, dodaje, uvijek je završnu odluku donosio prema raspoloživim financijama. Budućnost tvrtke već polako sukreira i druga generacija Lukač. S ponosom otkriva da ima četiri kćeri od kojih je najstarija diplomirala na Ekonomiji i već joj teče radni staž, vodi zagrebački ured tvrtke. Druga će uskoro diplomirati također na Ekonomiji, treća je maturantica, no ni ona, čini se, neće odoljeti zovu ekonomskih znanosti, a najmlađa se još nije izjasnila o budućim ambicijama. Dok kćeri polako ulaze u obiteljski biznis, Lukač nema vremena za predah. Ideja koju počinje razrađivati zapravo je nastavak upravo završenoga projekta. Nakon pogona za pasterizaciju tekućih jaja izgradnja tvornice za proizvodnju jaja u prahu odlično bi se uklopila. O toj investiciji Marijan Lukač za sada tek iscrtava idejnu skicu, dosadašnji rezultati jamstvo su da će i u tome uspjeti.

Problemi

Diktat cijena trgovačkog lobija
Poput mnogih poduzetnika i Lukač upozorava na prejaki lobi uvoznika trgovaca koji diktira uvjete proizvođačima. Konzumna jaja među svega su nekoliko prehrambenih artikala koji se proizvode u količinama dostatnim domaćem tržištu. Međutim, uvozno trgovački lobi zaluđen profitom uvozi jeftino ne samo jaja već i ostalu hranu koja radi gotovo isteklih rokova trajanja ne smije biti na policama trgovina u EU pa završava u hrvatskoj maloprodaji. “Država mora zaštiti domaću proizvodnju”, apelira Lukač i naglašava da nisu ugroženi samo peradari, nego i brojne tvrtke iz prehrambenog lanca.

Novi asortiman

Velika potražnja za tekućim jajima
Tekuća pasterizirana jaja koriste veliki potrošači poput hotela, bolnica, slastičarnica ili pekarnica i do sada su se uglavnom uvozila. Plan je da polovica godišnje proizvodnje jaja i dalje završava u maloprodaji, a ostatak u pasterizaciji. Nakon termičke obrade jaja na tržište odlaze u pakiranjima od tri, pet ili deset litara. Prve reakcije mogućih kupaca vrlo su ohrabrujuće.

Rezultati

Stabilnih 16 milijuna kuna prihoda
Prema podacima koje je objavila Fina, tvrtka Lukač je 2010. zaključila prihodom od 16,2 milijuna kuna, dok je 2009. ostvarila 16,5 milijuna. U obje je godine ostvarila dobit, u 2010. tek 251.000 kuna, u 2009. pak 638.000. Imovina tvrtke prije gradnje novog objekta za pasterizaciju procijenjena je na 14 milijuna kuna, temeljni kapital i rezerve ukupno na 8,6 milijuna.

Komentari (2)
  • Kirin
    Kirin 16:46 14.3.2012.

    Svaka čast!

  • ms4
    ms4 14:58 14.3.2012.

    hmm…mala dobit velika ulaganja..trebaju se molit da Agrokor ne uđe i u taj segment prehrambene industrije

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!