Mali škverovi primjer velikima

Autor: Marija Brnić , 11. svibanj 2011. u 22:00

Srednje velika brodogradilišta, poput Tehnomonta, manje su krizom pogođena u odnosu na mala ili velika

Dok su knjige narudžbi velikih državnih škverova prilično prazne, Brodarski institut Zagreb, u suradnji s pulskim Tehnomontom, uspio je plasirati turistički brod na zahtjevno britansko tržište. Gradnju prototipa katamarana duljine 37 metara za prijevoz do 600 osoba, vrijedan – kako se čuje – nekoliko milijuna eura, ugovorili su za velikog turističkog operatera City Cruises. Brod bi za razgledavanje Londona trebao zaploviti Temzom pred Olimpijske igre u ljeto iduće godine. Nije isključeno da će osim ovog prototipa iz Hrvatske naručiti i seriju atraktivnih katamarana, no Brodarski institut i Tehnomont imaju namjeru proizvod ponuditi i drugim gradovima, od Amsterdama i Beča do Budimpešte.

Inovativan projekt
Premda nije za usporediti prilike u velikoj i maloj brodogradnji, mnogi tvrde da bi iskustvo Brodarskog instituta i Tehnomonta trebali proučiti i u velikim državnim škverovima i koristiti njihov recept osvajanja tržišta i borbe za poslove. “Ovo je ipak sporadičan slučaj u brodogradnji, no pokazuje da iza svega stoji dobar projekt i da se ima smisla boriti”, kaže direktor komercijale i marketinga Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod Siniša Ostojić. Pojašnjava kako su i u EU brodogradilišta suočena s manjkom poslova. No, orijentacija, po njemu, svakako mora biti usmjerena na istraživanje i razvoj s naglaskom na inovativne projekte. I katamaran koji smo prodali Britancima tako se, primjerice, razlikuje od konkurencije po posebnim tehničkim rješenjima – od automatike upravljanja balastnim vodama u uvjetima plime i oseke do korištenja solarnih panela kao izvora energije ili biodizela za pogon, što ga čini znatno štedljivijim. “Ono što ga izdvaja je i izuzetan dizajn”, ističe Miljenko Brnić iz Tehnomonta, tvrtke s više od sto godina tradicije u proizvodnji brodova. Nekad su, kaže, bili oslonjeni na suradnju s velikim škverovima, ali kako je njih kriza pogodila, tako se i Tehnomont počeo sve više okretati svom opstanku i razvoju. Tvrtka zapošljava u segmentu brodogradnje oko 220 radnika, a specijalizirani su za proizvodnju patrolnih, turističkih i ribarskih brodova za koje još ima narudžbi. “Spadamo u red srednjih brodogradilišta koja su krizom nešto manje pogođena u odnosu na proizvodnju jahti kojom se bave mali proizvođači ili velikih brodova u kojima je i na svjetskoj razini malo posla”, dodaje Brnić. No i velika brodogradnja je inovativna, ima kvalitetnih stručnjaka i u pravilu naši brodovi još uvijek dobivaju nagrade na svjetskoj razini, uvjerava direktorica sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Zoja Crnečki.

Čekaju se novi vlasnici
Problemi velikih škverova, osim pogođenosti globalnom krizom i padom narudžbi, muči i odgađanje zatvaranja starih problema, te velika oslonjenost na državna jamstva u ugovaranju brodova. Uz iznimku Uljanika, kaže ona, oni nemaju puno prostora za manevar dok im ne dođu novi vlasnici i pomognu stati na zdrave noge.

Pregled

Nema narudžbi
Premda je daleko od punih kapaciteta, u knjizi narudžbi najbolje stoji Uljanik. Do 2013. ima za isporučiti devet brodova, te 3. maj koji ove i iduće godine treba isporučiti sedam brodova. Kraljevica ima za isporuku po jedan brod 2011. i 2012., dok je Brodotrogiru knjiga prazna nakon što isporuče tri broda 2011., a Brodosplit je u najtežem stanju, uz Jadroplov ima samo jedan brod u 2011.

Komentirajte prvi

New Report

Close