Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i vlasnik tvrtke Kermes Energija d.o.o. Danko Končar ovog su vikenda u Trogiru potpisali ugovor o prijenosu dionica Brodotrogira d.d. po kojem je ta tvrtka postala vlasnik trogirskog brodogradilišta. Time je završen proces privatizacije Brodotrogira na temelju programa hrvatske vlade o restrukturiranju brodogradilišta kojeg je nedavno odobrila Europska komisija. 

 Vlada je osigurala 400 milijuna kuna za restrukturiranje Brodotrogira, od čega su 330 milijuna kuna troškovi tranzicijskog razdoblja, 50 milijuna kuna za otpremnine radnicima i 20 milijuna kuna potpore u državnim jamstvima.

Danko Končar je istaknuo kako će Brodotrogir zadržati brodograđevnu djelatnost u opsegu koji dopušta EU. Tomu treba dodati i druge aktivnosti koje će uvažavati trogirski akvatorij i pri tomu treba stvoriti mogućnosti za održavanje i reparaciju svih vrsta brodova, kazao je Končar. Najavio je izgradnju dviju marina i pokretanje proizvodnje „vijčanih turbina“ što će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

O budućnosti Brodotrogira razgovarali smo s Nenadom Končarem, sinom Danka Končara i direktorom “Kermas energije”. 

Koji će biti prvi poslovni potezi u trogirskom škveru? Kada očekujete prve narudžbe novih brodova?

Prvi poslovni potezi već su napravljeni.  U tijeku je priprema gradnje dva chemical tankera nosivosti 49500 tdw-a koji će se graditi za vlastitu brodarsku kompaniju Trogir Maritime koja je registrirana u Trogiru. Nakon završetka gradnje, unaprijed je potpisan ugovor o najmu brodova s charterom iz Norveške. Nadalje, želimo nastaviti socijalni dijalog i pregovore sa sindikatima vezano za Plan zbrinjavanja  koji će se izraditi u skladu s već usvojenim Programom restrukturiranja. 

Najavljene su druge djelatnosti, otvaranje dviju marina, remont i održavanja plovnih objekata. Kada bi se prvi projekti mogli početi realizirati? Kolika je vrijednost najavljenih projekata?

Kroz investicijsku studiju koja je razrađena za period od 5 godina, ukupno ulaganje u nebrodograđevne djelatnosti, odnosno u  nove djelatnosti,  iznosi oko 400 milijuna kuna s time da su prve aktivnosti već počele. Koncesiju i dozvolu za prvu fazu izgradnje marina imamo, tako da koncem godine slijedi nastavak radova.  Brodotrogir već obavlja servis, remont i održavanje mega jahti ali smatramo da postoji puno veći potencijal i želimo maksimalno iskoristiti postojeći know-how i ponuditi dodatne usluge u tom segmentu.  Gradnja marine za mega jahte je logičan korak koji će se realizirati u drugoj fazi projekta.

Kada očekujete da biste mogli početi ostvarivati dobit?

Planirano je da se u 2016.g. ostvari pozitivno poslovanje Brodotrogira d.d.

Hoće li Brodotrogir pratiti inovacije u brodogradnji i ako da, u kojem obliku?
 
Mora ih pratiti, jer se jedino na takav način može osigurati opstanak na svjetskom tržištu. Dobro smo pratili trendove na svjetskom tržištu brodogradnje i smatramo da možemo odgovoriti na sve izazove.  Želja nam je osigurati tržište kroz inovacije i kvalitetu s kojom je moguće osigurati profitabilan dugoročan razvoj koji je nužan u segmentu proizvodnje visoke dodatne vrijednosti.

Kako će, prema Vašim planovima, funkcionirati Brodotrogir kroz 5 godina? Koliko će tada imati radnika i što će konkretno raditi?

Nakon 5 godina planiramo zapošljavati ukupno 875 radnika. U restrukturiranom i kadrovski i tehnološki i organizacijskom brodogradilištu koje će zauzimati površinu od oko 60% od sadašnjeg brodogradilišta, radit će oko 620 radnika.

255 zaposlenih radit će u novim djelatnostima: u servisnom centru koji se sastoji od usluga marine i pratećih usluga u nautičkom turizmu te usluga servisiranja plovila, marina i servisna baza za superjahte i izgradnja hotelskih i ugostiteljsko trgovačko – poslovnih kapaciteta.

Također planiramo razvijati dio proizvodnje koja bi se oslanjala na sektor energetike.  Jedna od naših tvrtki kćeri trenutno testira inovativnu potopnu turbinu koja pokazuje vrlo dobre rezultate.  Željeli bismo proizvodnju tih turbina za vlastite potrebe  pokrenuti unutar brodogradilišta, a uvjereni smo da bi i proizvodnja stupova za vjetroelektrane mogla biti dio naših budućih aktivnosti.