Hrvatski telekom, nakon što je proteklih nekoliko godina obavio niz akvizicija, sada se po prvi put priprema za prodaju djela poslovanja. Kako doznaje Poslovni dnevnik, HT je pred zaključenjem ugovora o prodaji Sektora za infrastrukturne telekom usluge tvrki Ericsson Nikola Tesla (ETK). Ivica Mudrinić navodno na stolu već ima konkretnu ponudu ETK. Štoviše, naši izvori tvrde da bi posao bio zaključen da su se HT i ETK uspjeli u cijelosti uskladiti oko cijene. Ovako ponuda trenutačno prolazi kroz još jednu internu analizu u HT-u. Okvirnu cijenu ovoga posla nismo uspjeli doznati. Upućeni pojašnjavaju da nije riječ o klasičnoj prodaji, jer će HT nastaviti koristiti usluge Sektora za infrastrukturne telekom usluge i kad on pređe u okrilje ETK.

Drugim riječima, izračun cijene ovisi o tome koliko bi ETK tražio za godišnji najam svojih usluga i koliko HT procjenjuje da će kroz izdvajanje ostvariti ušteda. HT, tvrde naši izvori, na taj način želi smanjiti troškove kako bi ojačao operativnu i neto dobit. Podsjetimo, prema izvješću za prvih devet mjeseci operativna dobit HT-a je pala 19,5 posto, a neto dobit 30,6 posto. Jedan od čimbenika koji bi utjecao na te pokazatelje je i činjenica da u tom sektoru HT-a radi čak 750 zaposlenika. I HT i Ericsson NT na naš su upit o pregovorima odgovorili da nemaju komentara. Međutim, s više neovisnih strana dobili smo potvrdu da HT posljednjih godinu i pol dana intenzivno radi na izdvajanju Sektora za infrastrukturne telekom usluge u zasebnu tvrtku. Prvotna je ideja bila da se pod nazivom “HT Izgradnja” stvori nova tvrtka kći kakvu ima i Telekom Slovenije, a koja se zove GVO. Druga opcija je bila prodaja. Istražujući drugu mogućnost u HT-u su na razgovore pozvali sve svoje veće dobavljače: EKT, Nokia Siemens Networks i Huawei. Nakon preliminarnih ponuda razgovori su nastavljeni samo s ETK.

Naši izvori dodaju da će HT i Ericsson NT zasigurno na kraju postići dogovor, jer i ETK tu ima znatan interes. Osim što će moći ponuditi održavanje i izgradnju fiksnih i mobilnih mreža svim operatorima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, što HT ne može postići, u idućih sedam godina očekuje se veliki investicijski val u optičke mreže u Hrvatskoj, a koji će dobrim djelom biti financiran iz fondova EU i čiji će nositelji projekata biti lokalne zajednice.

Telekomunikacijski regulator Hakom već je objavio da su takvi FTTH projekti isplativi prosječno za deset godina. Studija konzultantske kuće Lator napravljena za Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a po kojoj se radi popis projekata za koje će Hrvatska tražiti financiranje iz EU fondova, pokazala je da će se do 2020. u optiku morati uložiti između 7,65 i 12,01 milijardu kuna. Više od polovice tih sredstava očekuje se iz EU fondova i vrlo malim djelom iz proračuna.

HT pak, kako je danas ustrojen, ne može do tih novaca. Tomislav Majnarić, viši savjetnik konzultantske kuće Lator kaže da EU potiče izgradnju takozvanih otvorenih optičkih mreža koje mogu pod jednakim uvjetima koristiti svi operatori.

“Vertikalno integrirani operatori poput Hrvatskog telekoma, dakle tvrtke koje imaju sve od maloprodaje do usluga infrastrukturnog operatora unutar jedne cjeline, u pravilu ne mogu biti korisnici sredstava iz EU fondova za gradnju optičkih mreža”, kaže Majnarić. Telekom Slovenije to je riješio tako što je to poslovanje izdvojio u tvrtku kći GVO koja s lokalnim zajednicama radi po modelu javno-privatnog partnerstva što je u skladu s EU pravilima. Projekata je niz, a jedan od njih, onaj u regiji Dolenjska vrijedi 12,8 milijuna eura i trajat će 20 godina. GVO je uložio 5,1 milijun eura privatnog kapitala dok je ostatak financiran iz EU fondova i od slovenske vlade, a tim se sredstvima u šest općina gradi 3131 optički (FTTH) priključak zajedno s pripadajućom mrežom. GVO je, uz to, izgradio i optičku mrežu u tunelu Karavanke, solarne elektrane na dvije osnovne škole u Sloveniji te počeo raditi izvozne poslove što se očekuje da će raditi i ETK.

Naime, u veljači je GVO osnovao tvrtku kćer u Njemačkoj kako bi realizirao projekt izgradnje optičke mreže za jednu lokalnu zajednicu te se kani dalje širiti na tom tržištu. Povrh toga, GVO blago, ali kontinuirano povećava broj zaposlenika. Prije dvije godine imao ih je 389, a prošlu je godinu zaključio s njih 394 te zbog širenja u Njemačku očekuje se da će taj broj nastaviti rasti.

Naši izvori zaključuju da formuliranje konačnog ugovora ne olakšava ni činjenica da je HT glavni potencijalni kupac Telekoma Slovenije, a time i GVO-a.