U posljednje vrijeme društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj stagnira ili je lošije nego prije, tvrdi profesor Kristijan Krkač predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Profesor Krkač supredsjedat će 9. međunarodnu konferenciju o korporacijskoj društvenoj odgovornosti (9th International Conference on Corporate Social Responsibility), na temu CSR and Global Governance, koja će se održati od 16. do 18. lipnja na kampusu Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta na Jordanovcu.

DOP kao način opstanka
“Hrvatske tvrtke slabo poznaju i sam pojam društveno odgovornog poslovanja. Golemi dio njih ne vidi financijske i druge dobrobiti od društveno odgovornog poslovanja, tvrtke ne znaju provoditi, izvještavati niti primati kritike ili odgovarati na njih kad su u vezi s društveno neodgovornim ponašanjem”, kaže Krkač.On objašnjava da društveno odgovorno poslovanje nisu samo sponzorstva i humanitarne akcije kao što se to najčešće doživljava u slabije razvijenim gospodarstvima. Riječ je o puno složenijem razvoju uravnoteženih odnosa sa zaposlenicima, zajednicom, kupcima, dobavljačima i drugima radi zadovoljavanja potreba svih, te istovremeno jačanja lojalnosti zaposlenika, reputacije poduzeća i konkurentnosti na tržištu. Je li moguće biti društveno odgovoran ako je svrha postojanja i cilj svake tvrtke poslovanje s dobiti, a u krizi, čak i preživljavanje? Mnoge tvrtke više ulažu u društveno odgovorno poslovanje tijekom recesije, i to vide kao način opstanka i napretka. Ta pojava je posebno prisutna u Velikoj Britaniji i zapadnoj Europi – to je ono što su potrošači očekivali i stoga su kompanije proširivale svoje društveno odgovorne djelatnosti.Zagovaratelji društveno odgovornog poslovanja tvrde da bi društvena kontrola trebala ući u naš psihološki prostor kao nešto pomoću čega se procjenjuje kakav je socijalni učinak tvrtke kao što se u računovodstvu procjenjuje njezin financijski učinak. Naš sugovornik kaže da je u društveno odgovornom poslovanju važno i pitanje etike marketinga. Istraživanja pokazuju kako se društveno odgovorno poslovanje u nas razvija – ako se gleda njegovo prikazivanje u javnosti. Unatoč tome u većini otkrivenih slučajeva nemoralnih i/ili nezakonitih poslovnih radnji ispostavlja se da su takve tvrtke uglavnom pozitivno izvještavale o svojemdruštveno odgovornom poslovanju.

Etika marketinga
U takvom slučaju, kada se tvrtka javnosti prikazuje kao društveno odgovorna jer, primjerice, dodjeljuje donacije određenoj socijalno osjetljivoj skupini, a s druge strane prakticira, npr. “kreativno računovodstvo”, takvu tvrtku očigledno ne možemo nazvati društveno odgovornom. Osim lažnih izvještaja o društveno odgovornom poslovanju, ovdje je riječ o zloupotrebi stvarnog društveno odgovornog poslovanja u jednom području rada kako bi se prikrila neka neodgovorna i/ili protuzakonita radnja u drugom području te korištenje društveno odgovornog poslovanja za dodatnu zaradu. Lako je pokazati da provođenje društveno odgovornog poslovanja unapređuje profitabilnost poslovanja, no nužno je uklopiti strategiju društveno odgovornog poslovanja u cjelokupnu poslovnu strategiju i razumjeti principe društveno odgovornog poslovanja – održavanje dobrih odnosa sa svim interesnim dionicima (zaposlenicima, potrošačima, vladom, dobavljačima…). Primjerice, vlada Velike Britanije promiče društveno odgovorno poslovanje kao način unapređenja profitabilnost i uspješnosti poslovanja.

Širenje

Akreditacija AACSB
Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta je prva hrvatska visokoobrazovna ustanova koja je postala članicom AACSB-a, a trenutačno je pri kraju proces punopravne akreditacije AACSB-a. AACSB International – The Association to Advance Collegiate Schools of Business je međunarodna neprofitna udruga koja okuplja obrazovne ustanove, tvrtke i sve ostale organizacije koje imaju kao zadaću promicanje i poboljšanje visokoškolskog obrazovanja u području poslovne administracije i managementa. U svijetu svega 5% poslovnih škola ima AACSB akreditaciju.