Nijedan biznis, veliki ili mali, nije odijeljen od društva u kome posluje. Uspjeh ili neuspjeh jednog umnogome je određen uspjehom ili neuspjehom onog drugog. Ljudi su zato istinski zainteresirani za to na koji se način poduzeće ophodi prema njima, životnoj sredini i društvu općenito, a mnoge uspješne hrvatske tvrtke imaju dugogodišnju tradiciju društveno odgovornog poslovanja.

Kako se kupuje i prodaje
Društveno odgovorno poslovanje (DOP) predstavlja koncept po kome gospodarski subjekti koji ga usvajaju svjesno i dobrovoljno nadilaze svoju primarnu funkciju stjecanja i raspodele profita i ostvaruju pozitivan utjecaj na svoje radno, društveno i prirodno okruženje. DOP, u suštini, predstavlja svijest o novom položaju i značaju koje kompanije imaju u suvremenom, globalnom društvu i odgovornosti koja iz njih proizilazi. To je, zapravo, proces u kome kompanije usklađuju svoje odnose sa najraznovrsnijim društvenim akterima koji mogu, iako ne moraju, imati utjecaja na njihovo poslovanje. Praksa DOP-a se odnosi na cjelokupnu sferu utjecaja i raspon djelovanja neke tvrtke, kao i na odnose koje ono pri tome uspostavlja: što proizvodi, kako kupuje i prodaje, pridržava li se zakona, na koji način zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj ljudskih resursa, koliko ulaže u lokalnu zajednicu i poštovanje ljudskih i radnih prava, na koji način doprinosi očuvanju životne sredine. Drugim riječima, DOP bi se moglo definirati kao koncept u okviru koga se kompanije prema svim svojim dionicima odnose etički i odgovorno, odnosno na društveno prihvatljiv način. Zašto je društveno odgovorno poslovanje tako važna tema? DOP oslobađa veliki potencijal za inovacije na svim korporativnim razinama. On pruža okvir za sustavno upravljanje, uzimajući u obzir financijska, ekološka, socijalna, upravljačka i etička pitanja. Pomaže u smanjenju troškova, potrošnje energije i otpada; pomaže istaknuti i razlikovati neku tvrtku među ostalima; potiče stvaranje inovativnih proizvoda i poslovnih procesa; otvaranje novih tržišta; pomaže privući i zadržati najbolje zaposlenike; poboljšati sliku neke tvrtke kod dioničara i javnosti; smanjiti pravne rizike i troškove osiguranja, te konačno, osigurati bolju kvalitetu života. Dugoročno, DOP donosi vjernost brendu, te stoga i profitabilnost.

Uvođenje DOP-a
Ugraditi održivost u strategiju poslovanja svake tvrtke ne bi trebao biti teret, već je izazov za sudjelovanje u uzbudljivim i inovativnim procesima. Održivost bi mogla postati temeljna moralna vrijednost svake “pametne” organizacije, kroz koju će se gledati jednako važno na ljude, planet i profit. Za društveno odgovorno poslovanje tvrtki je presudno da ono postane dio strateškog usmjerenja tvrtke, odnosno da ga tvrtka ugradi u svoj DNA. Tek kada DOP postane ishodište poslovnih strategija i planova menadžmenta, i tek onda ga i zaposlenici mogu prihvatiti i razumjeti te ugraditi u svakodnevno obavljanje posla. Biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, investirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš može doprinijeti kompetitivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa može dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijalno odgovornu praksu.

Razvoj u Hrvatskoj
Procjenu razvijenosti društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj treba promatrati u kontekstu tranzicije općenito, ali ipak uzimajući u obzir naslijeđe samoupravnog socijalizma, ratna razaranja i uspostavu suverene države. S druge strane, nasljeđe egalitarizma negativno se odražava na poduzetničku klimu i široko društveno prihvaćanje pravedne tržišne utakmice. Interes poslovnog sektora za upravljanje kvalitetom seže u 60-te godine prošlog stoljeća, dok se razni oblici korporativnih ulaganja u zajednicu, posebice zakladništvo, bilježe još prije 2. svjetskog rata. Uzevši u obzir opterćen politički i ekonomski kontekst 1990-ih, ne čudi kako prepoznatljivost DOP-a u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj korespondira s procesom europskih integracija, koji je započeo 2001. potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kada je Hrvatska dobila status zemlje kandidatkinje u lipnju 2004., hrvatske političke i ekonomske elite usredotočile su svoju pažnju na dugoročne potencijale socioekonomskog razvoja u europskom političkom prostoru i integriranoj tržišnoj ekonomiji. Ključni događaj u Hrvatskoj bio je prva nacionalna konferencija o DOP-u. Ta konferencija, pod nazivom Agenda 2005. održala se u prosincu 2004., okupivši na jednom mjestu preko 120 praktičara i istraživača, omogućivši tako formuliranje zajedničkih prioriteta za razvitak DOP-a u Hrvatskoj. Njezina priprema bila je zajednički napor Ekonomskog instituta, uz potporu njemačke zaklade Konrad Adenauer i u partnerstvu s više poslovnih udruženja, međunarodnih organizacija, savjetodavnih tvrtki i nevladinih organizacija. Istinsko društveno odgovorno poslovanje može učiniti poduzeće održivijim, profitabilnijim i angažiranijim u razvoju. UNDP u Hrvatskoj aktivno je sudjelovao u promociji DOP-a kroz razne projekte, a od 2004. kroz inicijativu Global Compacta. Iako raste broj tvrtki koje prepoznaju potrebu za DOP-om, pri integraciji te ideje u svakodnevno upravljanje, uključujući cijeli dobavljački lanac, zaposlenike i menadžere, potrebno je usvajanje dodatnih znanja i vještina.

Izvještaji i revizija
Tu mogu pomoću postojeći dobri primjeri takvog odgovornog djelovanja jer ono obuhvaća: socijalno odgovorno integrirano upravljanje (od vizije i prihvaćenih vrijednosti do primjene u svakodnevnom radu, uključujući strategijski plan i odlučivanje, treninge i slično), zatim izvještavanje i revizije (u čemu su najbolji primjeri iz Hrvatske Coca Cola, Pliva i Ina), kvaliteta radnih mjesta, eko­označavanje i društveno odgovorno investiranje.Među hrvatskim poduzećima, akademskim zajednicama, organizacijama civilnog društva i drugim stručnim organizacijama mnogo je važnih inicijativa i sudionika DOP-a. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), poslovno je udruženje koje promiče održivi razvoj među poslovnim sektorom. Grupa hrvatskih tvrtki i nevladinih organizacija osnovala ga je prije 1997. kao neprofitnu organizaciju, a uz članstvo nekoliko desetaka poduzeća djeluje i kao nacionalna organizacija Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD).

Logistička podrška
HR PSOR-a djeluje kao katalizator razmjene najboljih praksi u različitim područjima DOP-a i održivog razvoja, uključujući projekte eko-učinkovitosti i izvještavanja o održivosti. Osim toga, HR PSOR je važan predstavnik interesa poslovnog sektora u konzultativnim procesima s nacionalnom i lokalnim vlastima o pitanjima održivog razvoja. Proteklih je godina je fokus bio na zaštiti okoliša (ekoučinkovitost), a od 2004. godine HR PSOR aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje (u to je uključen prijevod GRI smjernica, zajednički projekt sa Zajednicom za DOP HGK-a, izrade hrvatskog indeksa odgovornog poslovanja i održivosti, organizacija radionice o korupciji u poslovnom sektoru s UNIDO-m itd.).Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore osnovana je 2005. godine kao udruženje tvrtki koje zagovaraju društveno odgovorne poslovne prakse u Hrvatskoj, a slijedom preporuka s prve nacionalne konferencije o DOP-u, održane u prosincu 2004. godine. Svrha Zajednice je logistička podrška i veći programski fokus HGK za društveno odgovorno poslovanje. Jedan od ciljeva Zajednice je povećati razumijevanje važnosti društveno odgovornog poslovanja i opseg znanja o njemu u kontekstu procesa pridruživanja EU-u i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.Zatim su tu i ciljevi da se pridonese stvaranju poticajnog okruženja za društveno odgovorno poslovanje s obzirom na djelatnosti HGK-a kao cjeline, drugih poslovnih udruga, državnih institucija, stručnih organizacija te medija: pruži djelatna potpora pojedinačnim i zajedničkim inicijativama članica Hrvatske gospodarske komore usmjerenim na promociju i poboljšanje društveno odgovornog poslovanja: potiče razmjena dobre prakse društveno odgovornog poslovanje te time utjecati na kvalitetu društveno odgovornog poslovanja i brojnost tvrtki koje ga prakticiraju te promioče koncept i hrvatske primjere društveno odgovornog poslovanja u stručnoj i široj javnosti te time pridonese prepoznavanju uloge poslovnog sektora kao nositelja pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu i društvu.

Objektivna procjena
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj uz podršku Ureda UNDP-a u Hrvatskoj i AED-a pokrenuli su projekt izrade metodologije za ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća koja je dobila ime Indeks DOP-a. Indeks DOP-a razvila je skupina hrvatskih stručnjaka, a rađena je po uzoru na slične metodologije, posebno Business in the Community CR Index. Cilj metodologije je omogućiti hrvatskim poduzećima objektivnu procjenu svojih društveno odgovornih praksi i usporedbu s praksama drugih. Metodologija, obuhvaća kriterije u šest osnovnih područja: ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi s zajednicom. Mogućnost sudjelovanja u ocjenjivanju imaju poduzeća koja su, po kriterijima Zlatne kune, ocijenjena kao najuspješnija u Republici Hrvatskoj. Dakle, Indeks DOP-a je zajednički projekt Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj i Hrvatske gospodarske komore s ciljem omogućavanja transparentnog uvida u primjenu dobrovoljnih društveno odgovornih praksi poslovno najuspješnijih malih, srednjih i velikih hrvatskih tvrtki po kriterijima Zlatne kune. Nagrada Indeks DOP-a prvi put je dodijeljena 2008. godine, a temelji se na metodologiji koja hrvatskim tvrtkama omogućuje procjenu društveno odgovornih praksi i njihovu usporedbu u odnosu na druge tvrtke, na temelju niza kriterija u šest područja: ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom.

Etički kodeks
Udruga poslovnih savjetnika (UPS-AMC) je profesionalno udruženje poslovnih savjetnika koje promovira profesionalnu etiku kao ključnu kompetenciju poslovnih savjetnika. Potpisivanje Profesionalnog etičkoga kodeksa za konzultante i osnovni trening o poslovnoj etici predstavljaju uvjet za članstvo. UPS je glavni organizator prvoga ciklusa od pet edukativnih modula o društveno odgovornom poslovanju: DOP i poslovna etika, radna okolina, okoliši održivi razvoj, ulaganje u zajednicu i izvještavanje. Projekt je osmišljen u partnerstvu s MAP Savjetovanja i uz financijsku podršku zaklade Charles S.Mott i UNDP-a. Ne postoji određena organizacijska jedinica unutar strukture državne vlasti u Hrvatskoj koja bi bila odgovorna za osnaživanje DOP-a. Istovremeno, postoji nekoliko programa i projekata vezanih uz razvoj DOP-akoje financira Vlada. Vlada daje izvjesnu podršku pitanjima korporacijskog upravljanja i transparentnosti, ali ti su napori nesustavni. DOP se spominje u Nacionalnom strateškom okviru za razvoj 2006.-2013., koji je pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. To je sveobuhvatan strateški dokument koji služi kao temelj za razvoj specifičnih nacionalnih strategija te programiranje predpristupnih fondova. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je službeni partner UNDP-u u provođenju projekta društveno odgovornog poslovanja te je partner u projektu “Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”, uz Hrvatsku narodnu banku za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Svjetsku banku i GEF. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je član Svjetske mreže znaka zaštite okoliša i dodjeljuje priznanje “Prijatelj okoliša”, sukladno Pravilniku o znaku zaštite okoliša.

Znak zaštite okoliša
Znakom zaštite okoliša Republike Hrvatske pokazuje se pozitivan odnos nekog proizvoda prema okolišu. Proizvođač i svi drugi sudionici koji u dodjeli znaka sudjeluju dragovoljno, žele pokazati sve što su učinili glede smanjenja onečiććenja okoliša, utroška sirovina i energije. Znak je putokaz i potrošaču da u odnosu na zaštitu okoliša napravi najbolji izbor, a osim toga da se snađe među različitim promidžbenim tvrdnjama od kojih su mnoge proizvoljne, nestručne ili netočne. Dodjela znaka zaštite okoliša ustanovljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i potrošnje proizvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja onečišćenja okoliša i racionalnijeg gospodaranja sirovinama i energijom.Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka bavi se razvojnim projektima kroz koje potiče socijalno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje, međusektorsku suradnju, te kroz svoj trening centar radi na održivosti organizacija civilnog društva. Kroz deset godina djelovanja uspješno su završili niz projekata: Ethno-brand, YES – Youth Employment Support Programme, EcoCompetitive, Centar za održivi ruralni razvitak Erdut, Pomak, Format… Bilten udruge Slap bavi se pitanjima vezanima uz DOP: Web magazin “Pomak” posvećen je društvenom razvoju, uređuje ga NVO Slap i bavi se multisektorskim partnerstvima, neprofitnim poduzetništvom i društveno odgovornim poslovanjem (www.pomakonline.com). Ovdje se prikazuju i najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstva na razini zajednica.

Teme Coca-Cole
Internetski portal o DOP-u postavio je UNDP (www.drustvena-odgovornost.undp.hr). Materijali uključuju detaljne informacije o Global Compactu, priručnik “Časno do pobjede”, najbolje prakse hrvatskih kompanija te poveznice na druge relevantne resurse. Poduzeća koja su integrirala DOP u poslovnu strategiju također su i predvodnici korporativnog izvještavanja o održivom razvoju i DOP-u. U slučaju Coca-Cola Hrvatska, čini se da se strategijski pristup DOP-u uvelike razvio upravo uslijed potreba i prilika prepoznatih tijekom procesa izvještavanja. Od 2003. godine, odnosno pripreme prvoga socijalnog izvještaja, Coca-Cola je na razini hrvatske podružnice razvila korporativne politike vezane uz nekoliko tema. Te teme su: kvaliteta, zaštita okoliša, zaštita na radu, zaštita ljudskih prava, tretman djece u oglašavanju te problem HIV-a. Podravka je kompanija u glavnom uzorku za koju je procijenjeno da je integrirala DOP i održivi razvoj u poslovnu strategiju na razini dobre prakse, pri čemu takva vrijednosna orijentacija ali i razvitak relevantnih sustava upravljanja sežu u početak 1970-ih ako ne i prije.

Podravka i Ericsson
Korporativna politika Podravke pruža pregled ključnih načela poslovanja, a to su briga i interes za potrebe dionika, očuvanje okoliša i doprinos društvenom razvoju, izgradnja reputacije, inovativnost, kvaliteta poslovnih procesa i učinkovitost, ulaganje u ljude i stvaranje organizacijske kulture učenja: “Srce je simbol naše kompanije. Od samih početaka ono izražava našu brigu, srčanost i ljubav – brigu za potrošače i sve zainteresirane za našu kompaniju, odlučnost u odgovorima izazovu vremena, osjećaje i ljubav prema Podravki”, stoji u načelima Korporativne politike Podravke. Podravka ima definirane politike kvalitete, zadovoljstva kupaca i potrošača, zaštite okoliša te specifične smjernice za gospodarenje otpadom, vodama i primjenu načela čistije proizvodnje. Na snazi su i Kodeks korporacijskog upravljanja te Kodeks etike u poslovanju HGK-a. Ericsson Nikola Tesla društvenu je odgovornost integrirao u ukupnu poslovnu strategiju kao jedan od ključnih čimbenika poslovne izvrsnosti koju je kompanija višekratno dokazala nizom domaćih i međunarodnih poslovnih nagrada. U strategijama kompanije DOP je jedno od prioritetnih područja povezano s daljnjim razvitkom odlične reputacije, i to posebice kao: najboljeg pružatelja informacijsko komunikacijskih poslovnih rješenja u Hrvatskoj, najboljeg poslodavca i odgovornog poduzetnika – što je sukladno i s vizijom kompanije “doprinosa ukupnom blagostanju preuzimanjem aktivne uloge u razvoju moderne i ekonomski prosperitetne Hrvatske”. I prošlotjedna dobrotvorna gala večer za razminiranje Hrvatske u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) i pod pokroviteljstvom veleposlanstva SAD-a i veleposlanstva Kanade pod nazivom “Večer za sigurne korake”, pokazuje svijest o DOP-u koja je u Hrvatskoj svake godine sve razvijenija.

Tako su se u uvodnom dijelu večeri predstavnicima najjačih hrvatskih i međunarodnih tvrtki, institucija javne vlasti, međunarodnih organizacija i diplomatskih tijela obratili James B. Foley, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, Edwin Loughlin, veleposlanik Kanade, Don Markušić, predsjednik AmCham-a u Hrvatskoj te župan Karlovačke županije Ivan Vučić. Nakon službenog dijela večeri, uzvanici su uživali u programu koji je vodila Tamara Loos. “Večer za sigurne korake” čini deveto izdanje dobrotvornog projekta pod dosadašnjim nazivom “Noć tisuću večera”. Od 2001. do 2009. godine u sklopu projekta prikupljeno je više od 4,3 milijuna kuna te su od mina očišćena područja u Osječkoj, Vukovarskoj, Ličkoj, Zadarskoj i Sisačkoj županiji. Procjenjuje se kako se je današnjim događanjem prikupilo približno 500.000 kuna. Taj iznos će, kao i proteklih godina, biti uvećan kroz International Trust Fund, a zatim će se donirati Karlovačkoj županiji u svrhu razminiranja. “Ponovni odaziv predstavnika poslovne i političke zajednice te medija, čiju podršku posebno cijenimo, itekako pokazuje postojanje svijesti o problemu nerazminiranih područja u Hrvatskoj. Smatramo da je rješavanje tog pitanja vrlo bitno za ovu zemlju te će ovaj projekt svakako i nadalje biti dio AmCham-ovih dobrotvornih zalaganja”, izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a. Glavni sponzori ovogodišnjeg projekta su PBZ te zagrebačka podružnica odvjetničke tvrtke Wolf Theiss. “Ponosni smo da već treću godinu, kao glavni sponzor ovog događanja, pridonosimo ovom plemenitom cilju i nastojanjima u oslobađanju Hrvatske od mina. Uvjereni smo i da će sredstva prikupljena u ovogodišnjoj akciji AmChama donijeti stanovnicima Karlovačke županije, mirniji život”, istaknuo je Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda.

Vipnet
Nagrade za podršku razminiranju Hrvatske
Društvena odgovornost je za Vipnet jedna od strateških odrednica od samog početka poslovanja. Naš najvažniji projekt je podrška razminiranju Hrvatske, a provodimo ga od 2002. pod sloganom “Kretanje. Komunikacija. Život.”. Hrvatski centar za razminiranje 2005. proglasio je Vipnet najvećim privatnim donatorom, a do sada je za razminiranje donirano 9,2 milijuna kuna. Potvrda da je naš cilj za razminiranje Hrvatske doista usmjeren na pravi put bila je i ovogodišnja nagrada Grand Prix Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) za kampanju za razminiranje u povodu desete godišnjice Vipneta. Isto tako Vipnet je 2003. za svoj program “Kretanje. Komunikacija. Život.” primio i nagradu “Dalton Pen” Međunarodne udruge za poslovne komunikacije u kategoriji programa i kampanja iz područja odnosa sa zajednicom. Od 2002. sustavno pomažemo zdravstvu i regionalnim bolnicama: do sada je u tu svrhu uloženo 5,1 milijun kuna, a od 2008. Vipnet se aktivno uključio u borbu protiv raka dojke. Posljednjih godina posebno smo usmjereni na zaštitu okoliša.
Dubravka Jusić, rukovoditeljica korporativnih komunikacija

Hrvatski Telekom
Trajna briga za interes zaposlenika
Trajno brinući za interes svojih zaposlenika, uz one zakonom propisane, Hrvatski telekom osigurava niz dodatnih pogodnosti kao što su sistematski zdravstveni pregledi, sportske i rekreativne aktivnosti, jednokratne pomoći, regresi, godišnje nagrade. Zaštita okoliša predstavlja važan dio korporativne kulture Hrvatskog telekoma, a brojnim uslugama i rješenjima omogućavamo da naša kompanija smanji utjecaj na okoliš, kao i naši korisnici, primjerice uslugama E-račun i Web Bill. Jednako tako naša briga za zajednicu ogleda se i kroz strogo praćenje kvalitete zaštite osobnih podataka, provedbu antikorupcijskih aktivnosti, odnose s dobavljačima, odgovoran marketing te brižno vođene odnose s korisnicima (među kojima su posebne usluge i popusti za posebne korisničke skupine te internetsko pregledavanje računa).
Maja Weber, direktorica Odjela za odnose s javnošću

Agrokor
Rast uz odgovornost prema zajednici
U koncernu Agrokor smatramo da kao najveća domaća i jedna od vodećih regionalnih poslovnih grupacija u svom području djelovanja imamo posebnu odgovornost za promicanje modela poslovanja i ponašanja koji osiguravaju postizanje dugoročno održivih rezultata, kazala je glasnogovornica koncerna Anja Linić. Stoga provode aktivnosti koje pridonose uravnoteženju gospodarskoga rasta s odgovornošću prema široj društvenoj zajednici i okolišu ne samo zato što takav pristup donosi konkretne financijske koristi za biznis nego zato što smatraju da je rješavanje zaštite okoliša i socijalnih pitanja stvar opstanka i rasta svakoga pojedinog subjekta. “Našu usmjerenost na društvenu odgovornost ne možemo ilustrirati jednom izdvojenom aktivnosti jer smatramo da se ona pokazuje u načinu kako poslujemo. Sve naše kompanije vode se u svojem poslovanju strateškim opredjeljenjem da u svemu što čine primjenjuju najbolju postojeću praksu, investiraju u najsuvremeniju opremu, tehnologiju, distribuciju, istraživanje i razvoj, u edukaciju zaposlenika. Osim toga Agrokor je pristupio Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, Zajednici za očuvanje okoliša pri HGK te Svjetskom sporazumu UN-a u Hrvatskoj”, kazala je Anja Linić.

Atlantic
Zaštita okoliša uvijek na prvome mjestu
Društveno odgovorno poslovanje u svim njegovim segmentima strateško je opredjeljenje Atlantic grupe koje pokriva sva područja, od odgovornosti prema zaposlenicima, poslovnim partnerima, financijskoj zajednici, okolišu do odgovornosti prema javnom sektoru i široj društvenoj zajednici. Posebna pozornost posvećuje se razvoju sustava upravljanja internim procesima te sustavu razvoja karijera zaposlenika u okviru strateškog projekta pod nazivom Atlantic akademija. Osim u području ljudskih resursa Atlantic grupa iskoračila je i u smislu unapređenja upravljanja korporacijom te među prvima izradila “Kodeks korporativnog upravljanja”. Kompanije u okviru grupe među prvih su deset poslovnih subjekata u Hrvatskoj koji su izradili planove gospodarenja otpadom, što je također od vitalne važnosti za zajednicu.Zaštita okoliša pitanje je kojem se uvijek sustavno i ozbiljno pristupa. Preseljenje Nevine tvornice iz šireg središta grada Zagreba u Rakitje samo je jedan od primjera odluka u koje je utkan i element zaštite okoliša.
Feđa Hudina, direktor interne komunikacije

Hrvatska lutrija
Ulaganje u prevenciju ovisnosti o kocki
Sukladno svojoj svrsi Hrvatska lutrija svoj budžet za sponzorstva i donacije usmjerava na podupiranje društveno korisnih djelatnosti kao što su promicanje i razvoj sporta, borba protiv droga, bavljenje humanitarnom djelatnošću, bavljenje problemima osoba s invaliditetom, podupiranje tehničke kulture i slično. Kada je riječ o brizi za zajednicu u kojoj poslujemo, posebno vodimo računa o sprečavanju ili barem minimalizaciji mogućih štetnih posljedica naše djelatnosti – priređivanja igara – za društvo. Dali smo financijsku potporu klubovima ovisnika o kocki. Na našem internetskom portalu dali smo igračima mogućnost da ograniče sredstava koja su spremni uložiti, tj. izgubiti u igri, i mogućnost privremenog ili trajnog samoisključenja. Financijski podržavamo jedinstvenu liniju za pomoć onima koji imaju probleme vezane uz igre na sreću.
Nora Cecić, direktorica komunikacija

Pro Alarm
Povezivanje poduzetnika i mladih umjetnika
Pro alarm je društveno odgovorno poslovanje postepeno integrirao u poslovanje smatrajući da odgovornost nije ograničena samo na velike tvrtke. Kroz različite oblike permanentnoga stručnog usavršavanja unutar i izvan Pro alarm akademije nastojimo povećavati kompetentnost djelatnika. Osim usavršavanja ponosni smo i na projekt Pro art kojem su glavni ciljevi proširivanje svijesti o povezivanju poduzetnika i umjetnosti, podupiranje i praćenje mladih umjetnika, humaniziranje poslovnog okruženja i odnosa u poslovnom svijetu. Važni aspekti održivog razvoja sastavni su dio sustavne brige Pro alarma o očuvanju okoliša i racionalnijega korištenja prirodnih resursa te zbog toga recikliramo papir, baterije, punjenja za pisače, staklo, plastiku, redovito servisiramo aparate, vozimo hibridne aute. Prvi smo u Hrvatskoj postavili zeleni krov na našu poslovnu zgradu i time znatno utjecali na širenje svijesti o racionalnijem korištenju prirodnih resursa i energije.
Rozalija Pažitka, voditeljica ljudskih resursa

Belupo
Zaposlenicima 10.000 kuna za dijete
Društveno odgovorno poslovanje Belupa važno je za poslovanje kompanije jer pridonosi našoj izvrsnosti u upravljanju ljudskim resursima, brizi o zdravlju i sigurnosti svih 1250 zaposlenika, čije rodilje već godinama dobivaju 10.000 kuna za svako novorođeno dijete. DOP nadalje pridonosi brzoj prilagodbi poslovnim promjenama, izgradnji brenda, kreiranju pozitivnog imidža kompanije, kvalitetnom upravljanju, odnosno utjecaju na okoliš i prirodne resurse, njeguje prepoznatljiv odnos s poslovnim partnerima, dobavljačima i potrošačima, a svakako pridonosi i globalnoj brizi za okoliš i investiranju u lokalnu zajednicu. Društveno odgovorno poslovanje našoj kompaniji otvara veće mogućnosti za smanjenje sadašnjih, ali i budućih troškova te jača naš položaj na tržištu. Uključimo li iznose donacija, Belupo godišnje ulaže stotine tisuća kuna u poboljšanje kvalitete života ljudi gradnjom klizališta, dječjih igrališta, ulaganjima u sport, ekologiju i vlastite zaposlenike.
Snježana Foschio-Bartol, direktorica odnosa s javnošću

Hrvatska pošta
Edukacija djelatnika i pomaganje djece
Hrvatska pošta (HP) 2009. i 2010. prvi je put krenula u sustavnu edukaciju te interno promoviranje. Također je provela proces restrukturiranja. Naš slogan i vizija “Gdje ste Vi, tu je i Vaša pošta” predstavlja djelovanje Hrvatske pošte, kojoj je maksimalan angažman jednako važan eksterno, ali i interno u odnosu na djelatnike. Edukacija djelatnika samo je jedan od koraka promjena koje se događaju u Hrvatskoj pošti koje za cilj imaju Hrvatsku poštu staviti uz bok svjetskim i europskim poštanskim operaterima. Kao samo jedan od niza projekata preko kojih Hrvatska pošta potvrđuje svoje društveno odgovorno poslovanje ističemo projekt “Dobri ljudi djeci Hrvatske”, veliku humanitarnu akciju koja je započela s Dječjim domom “Maestral” u Splitu, koju planiramo i dalje širiti kako bismo pomagali najmlađima, onima koji najviše trebaju.
Višeslav Majić, direktor Ureda za korporativne komunikacije

Siemens Hrvatska
Dva programa za mlade i niz donacija
Društvenom odgovornosti i obrazovnim projektima te pokroviteljstvom umjetnosti i kulture Siemens radi na stvaranju čvrstih poveznica sa zajednicom i boljem razumijevanju njezinih potreba i zahtjeva. Te aktivnosti provodimo dvama programima. Program Siemens Caring Hands pruža financijsku i materijalnu pomoć djeci i mladima, potpomaže njihovu edukaciju, pomaže osobama s posebnim potrebama. U sklopu ovog programa Siemens Hrvatska je donacijama omogućio provođenje projekta redizajna internetske stranice udruge Hrabri telefon, a SOS Dječjem selu Lekenik podmirivanje cjelogodišnjih troškova režija kuće Neven. Također je Siemens donacijama potpomogao rad Zagrebačkog savjetovališta za borbu protiv nasilja djece i mladih “Luka Ritz”,te mnoge druge. Siemens Generation 21 je sveobuhvatan dugogodišnji program za djecu i mlade, čiji je fokus na prirodnim znanostima i tehnologiji. Sastoji se od niza različitih programa, stipendija i suradnji s obrazovnim ustanovama, a cilj mu je omogućiti djeci i mladima da budu ukorak s novim trendovima.
Mladen Fogec, predsjednik Uprave

Coca-Cola HBC Hrvatska
Zaštita voda i promicanje uporabe bicikla
Coca-Cola HBC Hrvatska među prvima je u Hrvatskoj, ali i cijelome sustavu Coca-Colinih podružnica u svijetu započela promicati korporacijske društvene odgovornosti, a proteklih deset godina u Hrvatskoj je uspjela utjeloviti četiri temeljne postavke održivoga razvoja: ulaganje u lokalnu zajednicu, zaštitu okoliša, tržište i radno okružje. Krajem 2009. Coca-Cola HBC Hrvatska objavila je izvješće o održivosti za 2007. i 2008. godinu, za koje je dobila najvišu ocjenu neovisne komisije Upravnoga vijeća Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj. Zaposlenici Coca-Cole HBC Hrvatska dobrovoljnim radom aktivno pridonose projektima u koje tvrtka ulaže, čime se razvija osjećaj vlasništva nad projektima te društvenim i okolišnim kapitalom koje ti projekti unapređuju. Tvrtka osobitu pozornost pridaje ulaganjima u zajednicu, zaštitu voda, promicanje zdravih životnih stilova i razvoj mladih. Za projekt zaštite voda “Lijepa naša Sava” Coca-Cola HBC Hrvatska osvojila je Europsku nagradu za izvrsnost. Coca-Cola HBC Hrvatska ulagala je i u razvoj zdravih životnih stilova i kretanja te popularizaciju uporabe bicikla u velikim urbanim cjelinama. U listopadu ove godine pokrenut je projekt “PARKiranje – Vratimo se u parkove”.
Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije

Jadran Galenski Laboratorij
Usmjerenost na unapređivanje zdravlja ljudi
JGL iz godine u godinu nastoji svoj rast pratiti adekvatnim planskim aktivnostima iz područja društvene odgovornosti i zaštite okoliša pritom održavajući stabilnom svoju ekonomsku bazu. Mjerljive rezultate u tom smislu JGL nastoji postići u području zaštite okoliša uključujući kontrolu i razdjeljivanje otpadnih voda, povećanje količine zbrinutog otpada, smanjenja količine komunalnog otpada, smanjenje potrošnje vode, potrošnje električne energije te potrošnje goriva i emisija štetnih plinova pri vlastitom transportu, potom odnosa prema zaposlenicima u smislu transparentnosti u poslovanju, sustava vrednovanja i nagrađivanja. Nadalje, odnosa prema ostalim dionicima (poslovnim partnerima, kupcima, pacijentima, školama i drugima) te izvještavanja. Svojom misijom, vizijom i strategijom JGL je usmjeren unapređivanju zdravlja ljudi. U skladu s tim i aktivnosti iz područja društvene odgovornosti u službi su takva usmjerenja. Cilj tvrtke je na vrijeme planirati te ažurno provoditi aktivnosti zaštite okoliša u skladu s važećom regulativom te priznatim smjernicama.

Pliva
Lani u projekte u zajednici uloženo 11 mil. kuna
Za društveno odgovorno poslovanje Pliva se opredijelila prije više od 10 godina te principe ekonomske i ekološke održivosti ugradila u sve segmente poslovanja: od razvoja, odabira tehnologija i proizvodnje lijekova do odnosa prema zaposlenicima, zajednici, partnerima i korisnicima. U projekte u zajednici Pliva je u 2009. uložila 11 milijuna kuna, od čega se najveći dio usmjerava u zdravstvene projekte i programe prevencije, dok ostatak čine ulaganja u obrazovne, ekološke i znanstvene projekte te potpore programima različitih udruga i centara koji skrbe o osobama s posebnim potrebama. Pliva pomaže i kada su u pitanju humanitarne katastrofe ili elementarne nepogode. Tako nije rijetkost da se žrtvama elementarnih nepogoda upućuje pomoć u lijekovima i drugim potrepštinama. Kontinuirano surađujemo sa svim hrvatskim sveučilištima, provodimo vlastite programe stipendiranja te podupiremo brojne stručne skupove. U različite programe obrazovanja u 2009. godini u Plivi Hrvatska d.o.o. uloženo je 6,75 milijuna kuna, što prosječno iznosi oko 3400 kn po zaposleniku. U navedene troškove nisu uključeni troškovi literature, za koju je izdvojeno dodatnih 1,7 milijuna kuna.
Matko Bolanča, predsjednik Uprave

UNDP
DOP je moguć i bez velikih ulaganja
Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj sva svoja sredstva usmjerava povećavanju energetske efikasnosti, osvještavanju odgovornosti prema prirodnim resursima i edukaciji ljudi, stoga se može reći kako je cjelokupan projektni proračun UNDP-a usmjeren na društveno odgovorno poslovanje. “Ono što bih istaknuo je činjenica kako katkad za odgovorno poslovanje nije potrebno izdvajati posebno velika sredstva, nego se, kao u slučaju energetske efikasnosti, promjenama u ponašanju mogu ostvariti čak i uštede, što u aktualnoj situaciji zasigurno predstavlja dobar motiv. Tvrtku koja doista posluje društveno odgovorno zasigurno će prepoznati jednako tako osviješteni pojedinci, potencijalni kupci, suradnici ili investitori. Možda bi najbolji primjer bio sve veći interes korisnika za hotele s ekocertifikatima. Taj interes zasniva se dijelom na simpatiji potencijalnih korisnika prema društveno odgovornom objektu, ali i na njihovoj percepciji da će u takvom hotelu dobiti kvalitetniju uslugu s obzirom na povećanu skrb koju društveno odgovorno ponašanje iziskuje”, kazao je Zoran Bogunović, projektni menadžer UNDP-a.