Profitabilnost bankarskog sektora, predvodnika financijske industrije, iako manja u odnosu na prethodne godine i dalje je zadovoljavajuća.

A tako smatraju i sami bankari. Naime, u prva tri mjeseca ove godine bruto dobit banaka iznosila je 1,2 milijarde kuna što je približno 10 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, aktiva banaka je smanjena za 4,3 milijarde kuna te iznosi 373,9 milijardi. U odnosu na prošlu godinu kada je ponajveći problem bila likvidnost sada je to odbojnost prema riziku. Banke su, naime, kudikamo opreznije prilikom odobravanja, a to isto vrijedi i za zajmoprimce – građane i poduzeća. Oprez proizlazi iz značajnog broja loših, nenaplativih kredita no rezultati ukazuju na stabilnost bankarskog sustava. Prošle godine je Zagrebačka banka sa 15,75 postotnim udjelom potvrdila status najveće banke na domaćem tržištu. Njena ukupna imovina iznosila je 92,8 milijardi kuna dok su prihodi bili 6,1 milijardu kuna, što je 7,7 postotni rast u odnosu na godinu ranije. U banci napominju kako su zbog “usporavanja gospodarske aktivnosti, smanjene likvidnosti realnog sektora, porasta nezaposlenosti te posljedično smanjenog raspoloživog dohotka građana” u rezerve za pokrivanje gubitaka izdvojilo 643 milijuna kuna. I u Privrednoj banci Zagreb (PBZ), koja se sa 10,79 postotnim udjelom nalazi na drugom mjestu, kažu kako je “smanjena likvidnost hrvatskog gospodarstva utjecala na povećanje troškova rezerviranja za gubitke koji iznose 74,6 milijuna kuna što je 10,4 posto veće izdvajanje nego u prvom tromjesečju 2009.” Lanjski prihod PBZ-a iznosio je 4,5 milijardi kuna, 2,1 posto manje nego godinu ranije. Bruto dobit iznosila je nešto više od milijardu kuna, što je za oko pola milijarde manje u odnosu na konkurentsku Zagrebačku banku. Bruto profitna marža ovih institucija kreće se između 22 i 24 posto.

Popravlja se HPB
Od ukupno 32 banke dobit u poslovanju u prva tri mjeseca ove godine iskazalo je njih 25, dok je sedam banaka zabilježilo gubitak, u ukupnom iznosu od 604 milijuna kuna. Pet stambenih štedionica imalo je dobit prije oporezivanja nešto veću od 20 milijuna kuna. Tako podaci za sve kreditne institucije (32 banke, dvije štedne banke i pet stambenih štedionica) u pokazuju da je ukupna dobit u prva tri mjeseca ove godine iznosila 1,23 milijarde kuna. Udio Zagrebačke banke u ukupnoj bruto dobiti banaka u prvom ovogodišnjem kvartalu je 28,6 posto (prema 32 posto u istom razdoblju prošle godine), a PBZ-a 18,8 posto (prema 16,6 posto u prvom kvartalu lani), pa se na te dvije vodeće banke odnosi nešto više 47 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Među onima sa lanjskim gubitkom je bila Hrvatska poštanska banka (HPB) no ona je u prva tri mjeseca ove godine napravila preokret. Za prvo tromjesečje iskazala je bruto dobit od 35,1 milijun kuna, dok je u istom lanjskom periodu imala gubitak od 121 milijun kuna. Po veličini bruto dobiti u 2009., nakon Zabe i PBZ-a, slijede Erste & Steiermaerkische banka sa 758,6 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 498,1 milijun, Societe Generale-Splitska banka 395,3 milijuna, Hypo-Alpe-Adria banka s gotovo 233 milijuna kuna te OTP banka Hrvatska s oko 111 milijuna kuna. “Vrlo smo zadovoljni rezultatom koji je Hypo Alpe-Adria banka u Hrvatskoj ostvarila u prošloj izazovnoj godini. Ukupno gledano, ostvarili smo vrlo dobre prihode od kamata, te solidno povećali neto prihod od provizija i naknada”, kaže Markus Ferstl, predsjednik Uprave. Predsjednik Uprave Erste banke, Petar Radaković kaže kako je početak ove godine pokazao da će ona biti još teža od prethodne. Ističe da su zabilježili povećanje tržišnih udjela u segmentu kreditiranja građana, posebice u segmentu stambenih kredita. Hrvatska udruga banaka ističe da je unatoč manjoj stopi rasta dobiti hrvatski bankovni sustav stabilan i siguran čemu doprinosi i visoka kapitalna adekvatnost od 18,95 posto, što je stopa viša od one zakonske koja iznosi 12 posto. “U bankama i financijskim institucijama s ponudom kreditnih supstituta povećao se broj klijenata koji imaju problema u otplati preuzetih obveza”, upozorava Zdenko Adrović, predsjednik Uprave RBA banke.

Smanjena ukupna aktiva
Ukupna aktiva 32 banke u Hrvatskoj na kraju ožujka ove godine iznosila je 373,98 milijardi kuna, što je za 1,12 posto manje nego na kraju prošle godine. Po iznosu aktive prva je Zagrebačka banka s 91,9 milijardi kuna (udio 24,15 posto), uz pad za 0,98 posto u odnosu na kraj 2009. godine, dok je aktiva PBZ-a iznosila 62,5 milijardi kuna (udio 16,42 posto), uz pad za 3,93 posto. Po iznosu aktive slijede Erste & Steiermaerkische banka sa 47,7 milijardi kuna, s padom od 2,83 posto, Raiffeisenbank Austrija s 39,16 milijardi kuna i padom aktive za 0,84 posto, Hypo-Alpe-Adria banka s aktivom od 39,08 milijardi kuna, što je rast za 0,82 posto u odnosu na kraj prošle godine. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka zaključuje kako prošlogodišnje makroekonomske prilike u zemlji i dalje negativno utječu na tekuće razdoblje.

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb
Prošlogodišnje makroekonomske prilike u zemlji nastavile su negativno utjecati i na tekuće razdoblje. Smanjena likvidnost hrvatskoga gospodarstva utjecala je na povećanje troškova rezerviranja za gubitke koji iznose 74,6 milijuna kuna, što je 10,4 posto veće izdvajanje nego u prvom tromjesečju 2009. godine. Takav rezultat proizlazi iz primjene načela opreznosti u vrednovanju kreditnog portfelja kao i konzervativne metodologije izdvajanja rezervacija za gubitke. Pa ipak, sve članice PBZ grupe ostvarile su dobre rezultate pa je iz dobiti 2009. isplaćena dividenda od 17 kuna po dionici. Prihodi od kamata ostvareni u prvom tromjesečju ove godine manji su za 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na navedeno smanjenje ponajviše su utjecali smanjeni kamatni prihodi od poduzeća i financijskih institucija.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave RBA
U sektoru stanovništva, u uvjetima rastuće neizvjesnosti budućih prihoda zbog smanjenja zaposlenosti i prijetnji prestanka poslovanja brojnih poduzeća, bilježimo smanjenje potražnje za financijskim proizvodima i uslugama. Dodatni je problem u formiranju potražnje i kamatna stopa na kredite koja se povećala na početku krize kao rezultat viših troškova financiranja financijskih institucija, najprije zbog rasta državnog rizika i povećane potražnje za domaćim depozitima, a zatim zbog rasta nenaplativih plasmana banaka. U bankama i financijskim institucijama s ponudom kreditnih supstituta povećao se broj klijenata koji imaju problema u otplati preuzetih obveza. Negativne tendencije u kretanju naplate na domaćem tržištu prouzročile su znatno smanjenje dobiti grupe. Ipak, ostvarenim rezultatom poslovanja u 2009. godini, s obzirom na tržišne uvjete, moramo biti zadovoljni. U godini obilježenoj padom gospodarstva, kao i smanjenjem potražnje za financijskim proizvodima, otvorili smo pet novih poslovnica te je na kraju godine Raiffeisen banka poslovala preko 75 poslovnica.