Iako većina kompanija sa Zagrebačke burze posluje sve bolje, njihova nezainteresiranost za investitore u kombinaciji s dugogodišnjom recesijom i još uvijek nezaliječenim ranama malih ulagača zbog burzovnih gubitaka prije osam godina srozala je interes za hrvatskim dionicama na vrlo niske grane. Unatoč činjenici da su makroekonomski trendovi danas nešto bolji te da kompanije imaju šest posto bolje prihode nego 2014., sada već kronična boljka Zagrebačke burze – niska likvidnost – nikako da nestane.

Silazni trend vrijednosti dioničkog prometa na domaćem tržištu kapitala neprekidno traje od 2008., pa je lani zabilježeno tek 2,4 milijarde kuna dioničkog prometa. O razmjerima pada prometa dovoljno govori podatak da je dionički promet 2009., kad je zabilježen najsilovitiji pad BDP-a od gotovo sedam posto, sa 7,4 milijarde kuna bio čak tri puta veći nego prošle godine, kada je konačno zabilježen opipljiviji ekonomski rast od dva posto. Tek mali tračak optimizma pruža pogled u protrgovani volumen. Naime, 35,4 milijuna protrgovanih dionica šest je posto više nego recesijske 2009. Niska likvidnost domaće burze nastavljena je i ove godine sa siječanjskim prometom od 131 milijun kuna te sa 136,5 milijuna kuna u veljači.

"Ovu je godinu domaće tržište kapitala otvorilo s dosta skromnom likvidnošću. U velikoj mjeri se to može pripisati nedostatku nekih značajnijih okidača koji bi skrenuli fokus domaćih, ali i stranih investitora, poput pripajanja, preuzimanja, javnih ponuda dionica ili drugih korporativnih akcija", smatra Davor Špoljar, analitičar Erste banke. "Moguće je da je i porez na kapitalnu dobit djelovao destimulativno na dio malih investitora, dok se s druge strane domaći institucionalni investitori već nalaze među najvećim dioničarima u likvidnijim izdanjima te im nedostaje novih investicijskih prilika", dodaje Špoljar. S time se slažu i na Zagrebačkoj burzi gdje poručuju da je manjak novih izdanja osnovni problem jer na porast likvidnosti može utjecati samo kvalitetna ponuda.

"Uzlazni trend štednje indicira da sredstava na tržištu ima, ali ih je potrebno kanalizirati tamo gdje mogu potaknuti gospodarski rast i razvoj, a to su investicije", ističu sa ZSE-a.  S druge pak strane, analitičar Hypo-Alpe-Adria banke Mario Glogović u analizi za Poslovni dnevnik najavio je svijetlije dane za hrvatsku burzu zbog rastućih profita domaćih poduzeća te pozitivnih makroekonomskih trendova, a u okruženju minimalnih prinosa na alternative dionicama, poput štednje i obveznica. No, na pitanje kako to da je interes domaćih i stranih ulagača i dalje tako slab, Glogović smatra da su tome dva razloga. "Prvi je strah od gubitaka koje su proživjeli 2008. zbog čega većina novac unatoč povijesno niskim kamatama i dalje plasira u depozite.

Većina ovakvih investitora radije će propustiti priliku za zaradu, nego se izložiti riziku od gubitka. Drugi je razlog teško stanje na hrvatskom tržištu rada te mnogi ne samo što nemaju slobodna sredstva za ulaganje, nego i one dionice koje imaju prodaju bez obzira na podcijenjenost samo da dođu do novca", tvrdi Glogović. Nedostatak kod stranih investitora je i netransparentnost najvećeg dijela domaćih kompanija, dodaje Hypov analitičar. "Pored netransparentnosti, tu je i problem jezika jer samo nekolicina kompanija pruža financijske izvještaje na engleskom jeziku, što je preduvjet kako bi se baza investitora proširila van granica Hrvatske", dijagnosticira probleme Glogović.

Prema njegovu mišljenju, dodatan strah je unijela i sama Zagrebačka burza koja je prije desetak dana delistirala 13 dionica koje je prije godinu-dvije sama uvrstila. "To kod potencijalnih investitora stvara nelagodu da bi se isto moglo dogodilo i kompanijama u koje bi oni investirali", smatra Glogović. Radi se o dionicama kojima se trgovalo na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP), a na Zagrebačkoj burzi tvrde da je odluka o isključenju iz trgovine rezultat interne analize učinka primanja u trgovinu.

"Multilateralna trgovinska platforma je institut koji je u Hrvatsku došao implementacijom MIFID-a I. Strani investitori dobro znaju da se radi o alternativnom mjestu trgovanja, na kojem se papiri primaju u trgovinu, ali mogu biti i isključeni iz trgovanja. I nakon toliko godina od donošenja Zakona o tržištu kapitala, čini se da kod domaćih investitora još postoji određena mjera nerazumijevanja MTP-a i njegovih zakonitosti od uređenog tržišta, odnosno kolokvijalno burze", odvratili su sa ZSE. 
 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju