Tri su ključna razloga zbog kojih je Zagrebačka burza ostala bez 151 dionice

Posljednjih godina odlazak dionica je usporio/Filip Brala/PIXSELL Posljednjih godina odlazak dionica je usporio/Filip Brala/PIXSELL

Skupštinske odluke bile su razlog povlačenja 58 dionica, slijedi stečaj u 39 slučaja te 27 istiskivanja dioničara.

Odluka većinskih dioničara o povlačenju dionice s burze na koju su morali doći po sili zakona najčešći je razlog odljeva izdavatelja sa Zagrebačke burze u posljednjih 10 godina.

Za razliku od domaćeg tržišta kapitala, na globalnom planu najčešći razlog pada broja uvrštenih dionica je istiskivanje malih dioničara nakon ulaska investicijskih kompanija, pokazuju podaci Svjetske banke. Prema statistici koju nam je ustupila Zagrebačka burza, od 2008. domaće tržište ostalo je bez 151 dionice. Podatak iz svibanjskog izvješća pokazuje kako je trenutno na burzi uvršteno 130 dionica.

Pregled po godinama otkriva kako je uzrok delistiranja u 58 slučajeva bila skupštinska odluka, a ako se tome pribroji i 27 povlačenja zbog istiskivanja malih dioničara, volja većinskog vlasnika razlog je delistiranja u 56 posto slučajeva. Stečaj, odnosno likvidacija bila je razlog za izvrštenje 39 dionica dok je pripajanje kompanija rezultiralo s tek devet delistiranja. Naizgled, smanjenje broja uvrštenih dionica na hrvatskom tržištu u skladu je s globalnim trendovima.

 

9 dionica

izvršteno je zbog pripajanja kompanija, pokazuju podaci ZSE-a

Prema analizi Financial Timesa, na burzi trenutno kotira malo više od 4000 američkih kompanija, dvostruko manje nego 1996. kada je zabilježen najveći broj uvrštenih kompanija. Iako u manjen opsegu, opao je i broj europskih kompanija na burzi.

Međutim, na globalnom planu razlog izvrštenja je ponajprije uspon institucionalnih investitora koji ulaze u kompanije. Posljednji primjer je njemački izdavač Axel Springer koji je najavio povlačenje s burze nakon ulaska američkog KKR-a. Ostali razlozi su manji broj novih kompanija koje se odlučuju za uvrštenje te spajanja i preuzimanja. Što se tiče hrvatskog tržišta, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe kako je ranija zakonska obveza uvrštenja sigurno utjecala i na kasniju dinamiku izvrštenja.

"Kvantiteta tržišta ne može biti mjera kvalitete, a bit je tržišta kapitala dobrovoljno ispunjavanje zahtjeva transparentnosti i kreiranje povjerenja između kompanija i investitora. Ako kompanija nije spremna ispunjavati takve zahtjeve, mora pronaći druge izvore financiranja", ističe Gažić. "Posljednjih godina trend izvrštenja doista je usporio i vjerujemo da će tako biti i ubuduće", dodaje čelnica burze.

Komentari (4)
  • Mannu
    Mannu 18:07 28.6.2019.

    ohladi


    Sa ovim kamatnim stopama u svijetu firme ne trebaju burzu.
    Zasto podizati nivce sa burze kad ti mozes uzet novac od banaka sa kamatama od 0.5% ili 1%.

    Zbog toga firme postaju sve zaduzenije i jednom ce se pipa zatvoriti a sve ce se porusiti ko kula od karata…

    To bi vrijedilo kad većina kompanija ne bi bila već prezadužena. Ne daju banke šakom i kapom, plasmani u gospodarstvo značajno zaostaju za kreditiranjem države i stanovništva. A zaduženja kod banaka i javne ponude najčešće idu paralelno, pa kad raste jedno raste i drugo. U svakom slučaju čini mi se da su brojke zastrašujuće. Ako nasumično kupiš dionicu vjerojatnost da ćeš ostati bez nje u 10g je veća od 50%. A i pola onih što ostanu jedva preživljavaju pa su također čisti gubitak.
  • crnlabud
    crnlabud 15:38 28.6.2019.

    na kraju će im ostati samo dionica ZB u modalitetu dražbe i direktorica Ivana pregovara s malezijcem iz Varaždina o preuzimanju

  • crnlabud
    crnlabud 15:38 28.6.2019.

    na kraju će im ostati samo dionica ZB u modalitetu dražbe i direktorica Ivana pregovara s malezijcem iz Varaždina o preuzimanju

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!