Uz Gorenje, hrvatske ulagače zanimaju Krka i Luka Koper

Autor: Tomislav Pili , 16. listopad 2016. u 22:00
Krkino postrojenje u Jastrebarskom/Press photo

Domaćim konditorima analitičari ne predviđaju svijetlu budućnost ako se ne počnu okrupnjavati.

Vijest iz slovenskih poslovnih medija da je investitor i jedan od najbogatijih Hrvata Kristijan Floričić kupio pet posto dionica poznatoga proizvođača kućanskih aparata Gorenje za 10 milijuna eura nije pretjerano iznenadila domaće financijaše.

Štoviše, ističu kako u Sloveniji još ima zgodnih prilika za ulaganje, a pritom ističu farmaceutsku kompaniju Krka te Luku Koper. Kako nam je u neslužbenom razgovoru kazao jedan predstavnik investicijskih fondova, Krka je "konzistentno dobra kompanija", iznimno profitabilna, a ne treba zanemariti mogućnost i da postane meta preuzimanja. 

Dugoročno isplativa
Dionica Krke na Ljubljanskoj burzi trenutačno vrijedi malo manje od 59 eura, a tijekom ove godine baš i nije imala najbolju izvedbu. U minusu je gotovo 10 posto, dok je indeks SBITOP porastao četiri posto.  No, investitore s dugoročnijim horizontom razveselit će podatak da dobit na petogodišnjem ulaganju u tu dionicu iznosi 9,85 posto, i to bez reinvestiranih dividendi. Kad smo kod toga, od 1,4 eura po dionici iz 2010. ove je godine dioničarima isplaćeno 2,65 eura po dionici.

 

Šantić

Slovenska poduzeća sve više se otvaraju prema stranom kapitalu.

Što se tiče poslovanja, grupa Krka u prvom je polugodištu zabilježila jedan posto manje prodajne prihode od 603,8 milijuna eura, dok je neto dobit od 70,1 milijun eura bila 38 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.Luka Koper je pak toliko superiorna u regiji da "ne stane u istu rečenicu sa riječkom lukom", ističe naš sugovornik iz financijskih krugova. Njezina dionica trenutačno vrijedi 23 eura, neznatnih 0,02 posto više nego posljednjeg dana prošle godine, unatoč dobrim poslovnim rezultatima. U prvom polugodištu pretovareno je 11,3 milijuna tona tereta ili šest posto više nego lani, prihodi od 102 milijuna eura bili su 11 posto viši, a operativna dobit od 28 milijuna eura bila je 17 posto viša.

Što se tiče slovenskog tržišta, glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić kaže kako nekoliko čimbenika utječe na intenziviranje prekogranične investicijske suradnje. "Prvi je globalna ekonomska kriza koja je promijenila nekadašnji model rasta slovenskog gospodarstva, a koje je ranije bilo relativno zatvoreno prema stranom kapitalu. Kriza u slovenskom bankarskom sustavu prelila se i na poduzeća, što je utjecalo da na uklanjanje barijera prema stranom kapitalu", ističe Šantić. Sljedeći je razlog što u europskim okvirima Hrvatska i Slovenija predstavljaju vrlo mala tržišta, gdje poduzeća moraju ojačavati kroz povezivanje, dodaje Šantić. 

Usitnjena regija 
Prema mišljenju financijskih analitičara, u idućim godinama svjedočit ćemo još uzajamnim spajanjima i preuzimanjima tvrtki iz regije jer su sva tržišta jednostavna premala. To posebno vrijedi za domaće konditore kojima analitičari neslužbeno ne predviđaju svijetlu budućnost ako se ne počnu okrupnjavati.Što se tiče snažnijeg izlaska na tržište Srbije, analitičari ocjenjuju da je tu primjetan mnogo manji interes hrvatskih ulagača, s obzirom na spore privatizacijske procese u toj državi. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Slovenija je imala 2,05 a Hrvatska 4,3 miijuna stanovnika.
U poslovnoj 2015. godini ukupni prihod Krke iznosio je cca 9, 00, a Plive cca 3,9 milijardi kuna.
Za uspješnu poslovnu suradnju predsjednik Rusije odlikovao je direktora Krke najvećim njihovim ordenom – medaljom prijateljstva.
Usprkos sankcijama EU i zabrani izvoza u Rusiju Krka je uspjela supstituirati gubitak glavnog kupca i zadržavi blagi rast ukupnog prihoda u tekućoj godini, zbog čega se pitam tko nebi ulagao novac ili preuzeo takovu kompaniju.

New Report

Close