Koliko je izgledna ponuda za preuzimanje Slatinske banke

Autor: Ana Blašković , 26. veljača 2015. u 12:59
Marija Hrebac, direktorica DAB-a, uime države traži 15,3 milijuna kuna za dionice Slatinske banke/PIXSELL

Pokaže li se Slavonski ZIF kao kupac državnog paketa, mogao bi se naći u obvezi objavljivanja ponude za preuzimanje.

Početkom idućeg tjedna znat će se kome je država prodala drugi po veličini paketa dionica Slatinske banke.

Kako približava rok za predaju ponuda koji istječe u subotu na burzi je živo; nedavno je Adris izašao iz vlasništva po cijeni od 65 kuna, a najveći dioničar Slavonski ZIF povećao svoj udio na 24 posto. U srijedu je dionica završila u segmentu promatranja ZSE. Budući da se u posljednjih godinu i više, ulagači u banke traže povećalom, na tržištu se nagađa da je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u prodaju 8,3 posto dionica krenula zbog interesa nekog od postojećih dioničara, no o prodaji u Agenciji na čijem je čelu Marija Hrebac ne žele službeno komentirati proces u tijeku.

S vlasničkom strukturom u kojem dominiraju mali dioničari i Slavonski ZIF (uz manjinski paket slovenskog reosiguratelja Sava Rea čiji je jedan od dioničara sam Adris), tipuje se da upravo fond zainteresirani kupac državnog paketa. Pokaže li se to točnim, fond bi se mogao naći u obvezi objavljivanja ponude za preuzimanje ako preskoči prag od četvrtine vlasništva pred kojim se zasad uspješno zaustavio.  Dionicom Slatinske banke u zadnjih deset dana intenzivno se trguje u rasponu cijene od 61 do 79 kuna po dionici, a prometi dosežu stotine tisuća kuna. Ključno pitanje, koje stoji iza uzbuđenja ulagača, jest hoće li doći do preuzimanja, i hoće li se u tom scenariju realizirati danas teško zamisliva cijena od 200 kuna po dionici koliko je početna cijena koju traži DAB, najmanje 15,3 milijuna kuna za cijeli paket.

U tom bi slučaju Slavonski ZIF za kontrolu nad Slatinskom bankom trebao osigurati najmanje 110 milijuna kuna. S aktivom od 1,4 milijarde kuna krajem 2014. Slatinska ima 0,35 posto bankarskog tržišta. Nerevidirana godišnja neto dobit iznosila je 1,02 milijuna kuna, uz smanjenje troškova rezervacija s 13 na 12 milijuna kuna. Neto kamatni rezultat blago je povećan, a troškovi smanjeni zbog nastavka racionalizacije poslovanja. Revidirani podaci bit će dostupni vjerojatno u svibnju. 
 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Tko moze doci na ideju kupnje micro retail banke u ovakvom trzistu? Kazu da se po jedna b u d a l a radja svake sekunde…..

New Report

Close