Hrvatski institucionalni ulagači snažni su akteri na Ljubljanskoj burzi

Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze/Goran Stanzl/PIXSELL Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze/Goran Stanzl/PIXSELL

Privatizacija slovenskih tvrtki snažno je pojačala promet na Ljubljanskoj burzi jer su ulagači osjetili da je 'slovensko tržište dobro'.

Slovensko tržište kapitala uvjerljivi je pobjednik prvog polugodišta među značajnijim regionalnim tržištima.

Dok su Zagrebačka i Beogradska burza ostvarili sramežljiv rast indeksa, ljubljanski SBITOP ojačao je za četvrtinu. K tome, promet je uvećan za preko 60 posto. Iako su na optimizam ulagača djelovali relativno dobri makroekonomski podaci slovenskog gospodarstva, glavni okidač dala je sada već bivša vlada premijerke Alenke Bratušek koja je najavila i pokrenula privatizaciju velikih slovenskih tvrtki.

Njezinim porazom na unutarstranačkim izborima Pozitivne Slovenije i izbijanjem političke krize investitori su se nakratko pobojali da će privatizacija ostati tek pusta želja. O situaciji na slovenskom tržištu nakon izbora te zašto nije želio sudjelovati u povezivanju Zagrebačke, Makedonske i Bugarske burze govori Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze.

Ljubljanska burza imala je vrlo uspješno polugodište uz rast indeksa SBITOP preko 25 posto. Jesu li vas ovakvi rezultati iznenadili i što očekujete u nastavku godine?
Imali smo doista uspješno prvo polugodište - osim 25-postotnog rasta indeksa, promet se povećao za 61 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Trend rasta nije nas iznenadio jer su vrijednosti slovenskih dionica nakon pada 2008. godine bile na niskoj razini koja nije odražavala uspješnost poslovanja kompanija. Slovenija je u prva dva tromjesečja dosegla manji rast BDP-a, ponajprije na temelju povećanog izvoza koji je porastao za 4,8 posto. Najznačajnije slovenske kompanije imaju također dobar dividendni prinos, a značajan upliv imala je i najavljena privatizacija. Rast uslijed najave privatizacije nije bio ograničen samo na tvrtke koje se privatiziraju već se prelio i na druga poduzeća zbog uvjerenosti ulagača da je slovensko gospodarstvo u dobrom stanju. Prodajni postupci pokrenuti su ponajprije jer se vlasnici poduzeća - banke i država - moraju dezinvestirati. U nastavku godine očekujemo da će opseg prometa ostati velik, ali tako drastičan rast indeksa ne očekujemo.

 

61posto

povećao se promet ljubljanske burze u odnosu na isto razdoblje lani

Proces privatizacije pokrenula je premijerka Bratušek. Očekujete li nastavak tog procesa bez obzira na promjenu vlasti u Sloveniji?
Pozitivnom trendu svakako je pomogla odluka vlade o privatizaciji te početak postupaka. Privatizacija nije jednostavan proces, ali sam siguran da će se postupci privatizacije nastaviti bez obzira koje stranke budu na vlasti. Bilo bi dobro kada bi se dio privatizacije obavio putem tržišta uz uključenje portfeljskih ulagača.

Na hrvatskom tržištu kapitala još se ne vide efekti ulaska u EU, kako po prometima i kretanju indeksa, tako ni po aktivnosti stranih brokerskih kuća. Što je članstvo u EU donijelo slovenskom tržištu kapitala?
Ulazak u EU na Ljubljansku burzu nije imao neposrednog učinka, ali je imao posrednog učinka na slovensko tržište kapitala kroz dobre poslovne rezultate kompanija kojima je ulaskom u EU i uvođenjem eura olakšana suradnja s drugim članicama EU te izvoz na europsko tržište. Ljubljanskoj burzi i tržištu kapitala preokret je donijelo uključenje u skupinu CEESEG (Bečka, Praška, Budimpeštanska i Ljubljanska burza) 2008. godine i dijeljenje zajedničke infrastrukture na čelu sa zajedničkom trgovinskom platformom Xetra, ali i druge zajedničke aktivnosti za razvoj i promociju skupine i pojedinačnih burzi. CEESEG trenutno ima ukupno 167 članova, od toga 76 međunarodnih i ukupni mjesečni promet od prosječnih 6,5 milijardi eura. Po ulasku u CEESEG i uvođenju Xetre Ljubljanska burza dobila je četiri nova međunarodna člana. Također, značajno se promijenila struktura ulagača. Dok je 2008. udjel inozemnih ulagača u prometu Prve kotacije iznosio 24 posto, lani je udjel iznosio preko 48 posto. Dobar dio prometa stranaca provodi se preko slovenskih brokerskih kuća, pa je prošle godine 17 domaćih članova doseglo tržišni udjel od 85 posto. Četiri međunarodna člana imali su 15-postotni udjel u ukupnom burzovnom prometu.

Nedavno je osnovan SEE Link, zajednička tvrtka Bugarske, Makedonske i Zagrebačke burze kojom bi se trebala omogućiti razmjena burzovnih naloga. Kako ocjenjujete taj projekt i zašto ga Ljubljanska burza nije smatrala prihvatljivim da se u njega uključi?
Ljubljanska burza sudjelovala je u pokretanju projekta, ali se za sudjelovanje u provedbi nije odlučila. Burze i tržišta u regiji jugoistočne Europe u vrlo su različitim položajima, stoga takvo sudjelovanje na različita tržišta ima i različite poslovne i razvojne učinke. Za Ljubljansku burzu, kao članicu skupine CEESEG, pozitivni učinci bili bi prilično ograničeni, ponajviše jer bi bilo potrebno značajno uložiti u standardizaciju i reorganizaciju infrastrukture, ponajviše na strani burzovnih članova.Za Ljubljansku burzu iz područja Hrvatske, Makedonije i Bugarske najveći potencijal predstavljaju ulagači iz Hrvatske jer su članovi Ljubljanske burze već uspostavili dobru potporu ulagačima i vrlo učinkovit način prijenosa naloga između obje države. Sve u svemu, na Ljubljanskoj burzi nismo vidjeli dovoljno razloga da bi u ovom trenutku ulagali u dodatno infrastrukturno povezivanje tržišta jugoistočne Europe.

Kako vidite budućnost regionalnih tržišta?
Tržište kapitala je, neovisno o lokaciji, uvijek globalno, dok je podrška ulagačima i ponajprije izdavateljima ono što ga izdvaja na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini. Pristup do funkcionalnog i likvidnog tržišta kapitala za svaku je državu od najveće važnosti i nužan uvjet za uspješan gospodarski rast. U tome vidimo priliku nacionalnih tržište kapitala, ponajprije manjih kao što je slovensko tržište, kao ulaznu točku u zajedničko regionalno tržište. Ono mora biti dovoljno veliko, mora imati ujednačenu i učinkovitu infrastrukturu i na njemu moraju djelovati međunarodni ulagači.Manja, izolirana nacionalna tržišta teško će biti uspješna, stoga svi tražimo nove oblike suradnje. Nama je to relativno jednostavno jer smo dio skupine koja upravlja međunarodnim tržištem. U CEESEG-u Ljubljanska burza sudjeluje s jedan posto prometa, pa upotrebom zajedničke infrastrukture možemo samo dobiti. Slovenskom tržištu kapitala takvo skupno tržište predstavlja primarnu platformu za prikupljanje svježeg kapitala, u kombinaciji domaćih i stranih ulagača.

Pokrenuli ste zajedničku investitorsku konferenciju sa Zagrebačkom burzom. Što Ljubljanskoj burzi znače hrvatski investitori i namjeravate li unaprijediti suradnju sa Zagrebačkom burzom?
Hrvatska i Slovenija između sebe često su usredotočene na detalje i razlike između svojih tržišta kapitala dok nas međunarodni ulagači vide kao jedno investicijsko područje. Mišljenja sam da smo zajedno sposobni ulagačima ponuditi širok izbor dobrih i zanimljivih proizvoda. Hrvatski institucionalni ulagači jedni su od najznačajnijih aktera u prometu na Ljubljanskoj burzi. Spomenuta konferencija za nas je bila jedna od najuspješnijih investicijskih konferencija do sada, i po broju sastanaka i po kvaliteti strukture ulagača. Namjeravamo i dalje sudjelovati u zajedničkim aktivnostima sa Zagrebačkom burzom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve