SARAJEVO Prema informacijama Ministarstva financija RS, u tom je entitetu registrirana 381 kladionica, od čega je čak 76 u Banjoj Luci. U F BiH rgistriranih kladionica je čak 1140. Uz te kladionice djeluje i veći broj neprijavljenih zbog neplaćanja poreza. U BiH su se prve kladionice počele otvarati 1999. godine. Sadašnji broj registriranih kladionica u BiH statistički znači da na svakih oko 2500 stanovnika dolazi jedna kladionica. U usporedbi s V. Britanijom, gdje tradicija klađenja postoji stoljećima, Bosanci i Hercegovci imaju znatno više kladionica. U Britaniji jedna je kladionica na svakih 7000 građana. U BiH se masovnost klađenja objašnjava društvenim stanjem, odnosno lošom gospodarskom situacijom. U kladionicama se mogu vidjeti različiti predstavnici društva, od malodobnih do umirovljenika, poslovni ljudi, učenici, studenti pa čak i domaćice. Od nade u dobitak na kladionici svakodnevno “živi” na stotine tisuća ljudi. Njihovi ulozi su najčešće minimaln, nekoliko konvertibilnih maraka, ali ima kockara i u nekoliko stotina ili tisuća KM. Dobitci u klađenju su rijetki, posebno veći iznosi, no to ne smanjuje posao kladioničarima koji stalno otvaraju nova uplatna mjesta. Ima pojedinaca koji su na klađenju izgubili i po nekoliko tisuća KM pa su se zadužili ili uzeli kredit od banaka za dugove. Do sada je stručnu pomoć za svoju djecu koja su postala ovisna o klađenju zatražilo tek nekoliko roditelja. U BiH, naime, nema zakona koji onemogućuje klađenje malodobnim osobama.