Budućnost novca

Autor: Vesna Sesvečan , 12. rujan 2008. u 06:30

U Microsoftu također već rade na prototipu enkriptičnog plaćanja pomoću elektroničkih novčanika

Novac nije samo tehnološka, nego socijalna tvorevina kojoj društva određuju vrijednost. Da bi nešto bilo novac, svi se trebaju složiti da je to novac. Dok se zapadne zemlje sve više približavaju modelu društva bez gotovine, u kojima se ona može naći jedino na crnom tržištu, siromašne zemlje još nisu upoznale ni nama sasvim uobičajene bankomate.

Kako bi se stvorio temelj za izgradnju nove ekonomske strukture, znanstvenici prvo moraju proučiti ljudsko ponašanje rukovanja s novcem i od te točke krenuti unatraške i stvoriti nove društveno prihvatljive vrijednosti. Dok jedni pokušavaju novac kakav znamo transformirati koristeći poznate računalne tehnologije, dizajneri idu korak dalje razmišljajući o posve novim konceptima te mijenjajući ustaljeno shvaćanje riječi “novac”.Grupa kriptografa iz Microsofta vjeruje kako je e-gotovina budućnost novca. Jednoga dana, kažu, nosit ćemo male kartice s kompjuterskim čipovima zvanim e-novčanici i izmjenjivati enkriptične bitove informacija za stvar koju želimo, upravo kao što sada nosimo sa sobom novčanice i kovanice. Microsoftovi kriptografi upravo rade na prototipu takvog sistema što je do sada pokušalo napraviti još nekoliko kompanija no bez većeg uspjeha. Kako se svijet okreće i brže nego što mi to uspijemo pratiti, efikasnost i fleksibilnost kompjutora i kriptografije omogućit će e-gotovinu održivom formom plaćanja u vrlo bliskoj budućnosti.I dok se veliki bave kriptografijom, tijekom studenog i prosinca prošle godine, studenti dizajna Royal College of Art, pod pokroviteljstvom Intelovog People and Practices Research Group, započeli su projekat pod nazivom “Budućnost novca”.

Cilj projekta bio je pronaći načine elektronskog plaćanja, a u svom su istraživanju studenti imali potpuno otvorene ruke i svjetlo dana ugledale su mnoge ideje “primjenljive” za razne životne situacije.Projekt studenta dizajna Cesara Harade nazvan “Tekuća ekonomija” bavi se problemom burzovnih transakcija. Za mnoge građane ulaganje na burzovnom tržištu još je nedohvatljivo i opasno zbog nepredvidljivosti. Haradino rješenje “Tekuća ekonomija” ima dva segmenta: uslugu i proizvod. Kroz segment usluge dizajnira se tržište u kojem se transakcije transformiraju u algoritmičke tokove koji tržište čini predvidljivim te eliminira strah od kompleksnog sustava. U segmentu proizvoda, kreira se novac koji se u realnom vremenu sinkronizira s burzovnim tijekovima. Poanta je da ljudi mogu trgovati, investirati, kupovati i privlačiti investicije u stvarnom vremenu. Drugim riječima – burza u vašem džepu! Projekt “Pola/pola”, Dote Samsen, bavi se onime što nastupa nakon što smo potrošili određenu svotu koju možda i nismo morali potrošiti – grižnjom savjesti. Iza uređaja “Pola/pola” krije se novčani savjetnik s barkod čitačem koji je internetom spojen na osobni financijski savjetnik. Vaš internetski savjetnik ponudit će vam dva savjeta: jedan materijalističkog sadržaja i jedan malo drugačiji.




Kako nam i inače prilikom kupnje nepotrebnih stvari u dućanu na jednom ramenu sjedi anđeo, a na drugoj vrag “Pola/pola” uređaj upravo je to: anđeo i vrag u jednom, ali ovoga puta s certifikatom. “Pola/pola” uređaj predstavlja vas. “Lice” koje uređaj prikaže ovisi o vašem odgovoru na njegovu ponudu: “Anđeo ili vrag”, nematerijalizam ili materijalizam. Pitanjem “Kako se način na koji trošite novac reflektira na način na koji cijenite život?” bavio se student Ivo Vos. Idući logikom kako elektronski novac omogućuje da protok novca bude obogaćen i nekim smislenim podacima, Vosov mail katalog “Vita” omogućuje da set vaših bankovnih kartica povežete s računom razvrstanih u nekoliko kategorija: Osnovno, Instant zadovoljstva, Samoizražavanje i Razvoj. Vita dolazi sa selektiranim proizvodima, uslugama, aktivnostima i mjesečnim iznosom predodređenim za pojedinačni način života. S Vitom kupujete načine života sve dok ne pronađete onaj koji vam najviše odgovara po mentalitetu i financijskim mogućnostima.Kombinacija brojeva 123, riječ “password”, brojevi 123456 i “charlie”, samo su neki od najčešće korištenih passworda u svijetu, što pokazuje kako više od passworda koji se teško probijaju ljudi vole koristiti passworde koji se jednostavno pamte. Kako naš svakodnevni život u velikoj mjeri ovisi o povećanom broju kodova, postalo je nužno sve ih upamtiti. Između biometričkog sistema koji prepoznaje jedinstvene fizičke osobine i apstraktnih passworda otipkanih na tipkovnici pojavljuju se nove mogućnosti za unos i pamćenje lozinki. Projekt “Na vršcima prstiju” Nicholasa Meyersa istražuje upotrebu gesti, pokreta i sekvenci koje jednostavno možemo naučiti i primijeniti bez da svjesno time upravljamo.Kada smo već kod gesti, u svom projektu “Doživljaj plaćanja” Gunnar Green također se poslužio gestama, ali ovoga puta, po Greenovoj zamisli, svaka gesta označava određenu količinu vrijednosti novca. Jedna gesta koja označava određeni iznos omogućuje ljudima ne samo da naprave novčanu transakciju u specifičnoj situaciji, nego i puno slojevitiju komuniciraju izražavanja. Geste plaćanja, naravno, moraju biti koreografirane unaprijed, ali rezultat, a to je trošenje novca, time postaje puno atraktivnije.

Komentirajte prvi

New Report

Close