Dok Vlada priča o boljoj budućnosti bode u oči činjenica da se ni četiri godine otkako je krenula fiskalizacija (1. siječnja 2013.), vjerojatno najuspješniji reformski projekt unatrag deset godina, nitko iz najvišeg izvršnog tijela nije potrudio istražiti kakav je učinak na razvoj visoko-tehnološke industrije, broj radnih mjesta kao i na rast hrvatskog izvoza imala ta ista fiskalizacija. Danas vidimo da su hrvatski model fiskalizacije preuzele Slovenija i Češka, a to će vjerojatno napraviti uskoro i Srbija te ostale države regije. O uvođenju hrvatskog modela fiskalizacije raspravlja se i u Africi, a ona bi zapravo mogla postati obrazac koji će se kopirati globalno.

Kompetitivna prednost
Hrvatska je prva na svijetu uvela online softversku fiskalizaciju ili jednostavnije cloud fiskalizaciju. Riječ je o sustavu koji radi isto kao i YouTube, Gmail i Facebook, ali umjesto da na jednom mjestu pohranjuje podatke o videima, mailovima i postovima, ovaj sustav bilježi informacije o izdanim i plaćenim računima. Na taj središnji sustav, taj fiskalni cloud koji je pohranjen u državnom APIS IT-u, zatim se priključuju fiskalne blagajne svih onih tvrtki koje podržavaju standard koji propisuje ta državna tvrtka. I upravo je činjenica da je Hrvatska prva na svijetu uvela cloud fiskalizaciju, te time po po prvi put možemo reći da imamo primjer hrvatskog tehnološkog liderstva na svjetskoj razini poduprtog od strane države, stvorio značajnu kompetitivnu prednost hrvatskom IT-u.

Hrvatska je s cloud fiskalizacijom napravila ono što SAD, Japan, Njemačka, Francuska i Velika Britanija rade sa svim ostalim. Hrvatska je po pitanju cloud fiskalizacije danas u poziciju u kojoj su Amerikanci kad je riječ o vojnim helikopterima. Oni nama poklone helikoptere, amortizirane ili ne, svejedno. Ključno je da mi za taj "poklon" plaćamo održavanje. Na taj način oni zarađuju na svom poklanjanju. I ne samo što zarađuju na poklanjanju već zarađuju višestruko, jer svako poklanjanje tehnologije znači da onaj kome ste je poklonili neće razvijati svoju vlastitu tehnologiju. Hrvatskoj bi bilo sada preskupo razvijati vlastite helikoptere, čak i da želi. Princip je to koji nije ograničen samo na vojnu industriju.

Tako funkcioniraju i Facebook, Google i brojni drugi online servisi. Hrvatska taj princip može upotrijebiti u slučaju cloud fiskalizacije. Umjesto da je APIS IT prodaje, mogao bi je poklanjati uz odgovarajuće održavanje ili edukaciju kako taj sustav održavati. Zamislite samo da Hrvatska svoju cloud fiskalizaciju pokloni svim državama u Africi. Cijeli jedan kontinent imao bi identično rješenje, a s tako velikim tržištem svaka bi hrvatska IT tvrtka koja je do sada razvila neku svoju fiskalnu blagajnu odmah postala vrijedna investicijska meta.  Eto primjera kako država s malo truda može od postojećih hrvatskih IT tvrtki napraviti globalne tehnološke divove, otvoriti nova radna mjesta, povećati investicije i povećati izvoz. Nažalost, sve što su u Ministarstvu financija dosad znali, bez obzira koja politička opcija bila na vlasti, bilo je brojati kune i veseliti se koliko je PDV-a ubrano više.

Digitalizacija svih računa
A fiskalizacija osim na globalnom planu može biti i pokretač razvoja IT i financijske industrije unutar Hrvatske. Ukoliko se država odluči unutar Hrvatske provesti punu fiskalizaciju, znači bez iznimki, onda više nema potrebe da tvrtke same rade obračun PDV-a i prijavljuju ga. To bi se moglo raditi automatski. Možda bi to potaknulo Ministarstvo financija da učini idući korak i omogući povrat PDV-a u cloudu.

Digitalizacija svih računa otvorila bi pak prostor za cijeli niz novih fintech startupa, koji bi opet kao u slučaju cloud fiskalizacije, bili u globalnoj kompetitivnoj prednosti i prilici za brzu ekspanziju. Tko se unutar Vlade bavi takvim pitanjima? Ministarstvo financija zanima računovodstvo. Ministarstva IT-a/digitalizacije/inovacija/R&D-a nema. Ministarstvo gospodarstva ne pokazuje takve vizije. Ostaje nam samo more mrtvih kapitala i jato IT riba koje su prepuštene da se snalaze same.