Vlasnici automobila s pogonom na plin opet su ‘poludjeli’ na najavu mogućeg poskupljenja autoplina. Naime, predsjednik Uprave INA d.d. Tomislav Dragičević rekao je nedavno kako je nužno poskupljenje autoplina.

Iz hrvatske Udruge za ukapljeni naftni plin tvrde kako ‘neki stručnjaci’ tu najavu smatraju smiješnom. Kažu da je europska praksa plin jeftiniji pedeset posto od benzina ili nafte. No, zašto se svi skupa ne bi zapitali zbog čega bi to plin trebao biti tako drastično jeftiniji i je li fer prema ostalim vozačima njegova niska cijena? Nabavna cijena plina nije polovica nabavne cijene benzina. Zapravo, svoju nerealno nisku cijenu plin ima zahvaliti samo činjenici da ga država ne oporezuje poput benzina i nafte, praveći pri tome budale od svih vozača koji ne voze na plin. Cijena benzina i dizela nije samo cijena energenta, nego kompleksan sustav sudjelovanja vozača u razvoju infrastrukture i punjenja proračuna. Na litru plina, kolikogod je plaćali, nema nameta osim poreza na dodanu vrijednost. Nabavna cijena plina zapravo je, ovisno o fluktuacijama tržišta, samo oko kunu manja nego ona za eurosuper 95. Cijene eurosupera i eurodizela definiraju se prema Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata, odnosno formuli u tome pravilniku. Na njih se primjenjuje i Zakon o posebnom porezu na naftne derivate. U konačnoj cijeni dizela i benzina ugrađena je i naknada za financiranje i građenje javnih cesta od 60 lipa koja ide na račun Hrvatskih autocesta, te isti iznos na račun Hrvatskih cesta.Iz nekog razloga ti nameti ne naplaćuju se na ukapljeni naftni plin (LPG), koji je pogonsko gorivo za automobil. Naravno, plin manje zagađuje, ali to se može riješiti subvencijama a ne ukidanjem oporezivanja. Sadašnje rješenje po kojem se naplaćuje dodatna cestarina vlasnicima automobila s plinskom instalacijom od 550 kuna nije dobra. Pobornici plina smatraju kako ih država upropaštava ‘neopravdanim’ nametom. Bilo bi pravedno da oni koji koriste plin plate punu cijenu poreza, pa zatim dobiju subvenciju. Tada bi bili svjesniji da im država nešto poklanja kako bi manje zagađivali atmosferu. Ovako su uvjereni da imaju nekakva posebna prava. Njihove porezne beneficije idu na pleća svih ostalih vozača. Jer uz 20.000 kilometara godišnje i potrošnju od 8 litara na 100 km običan vozač kroz gorivo plati 1920 kuna samo za ceste i autoceste. Vozači benzinaca i dizelaša ne bune se iako u njihovim novčanicima ostaje samo plin (zrak, da ne bude zabune). Bune se oni koji ne plaćaju ravnopravne namete, a ravnopravno koriste infrastrukturu.