Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37,3 milijarde eura, a rashodi u iznosu od 41,5 milijardi eura, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade.

VRIJEDNOSNI PAPIRI

Građanima istječe rok za upis trezorskih zapisa: Evo koliko možete zaraditi i do kada se prijaviti

„Što se tiče samoga proračuna, još uvijek smo u vremenu globalnih sukoba, energetskih šokova, inflatornih pritisaka, tako da će proračun za 2027. u tim okvirima imati rast prihoda od 2 posto, tj. 37,3 milijarde eura, rashodi rastu također za nešto više od 2 posto i oni će iznositi 41,5 milijardi eura”, kazao je premijer.

Prema službenoj Vladinoj prezentaciji, prihodi bi u odnosu na rebalansirani proračun za 2026. trebali porasti za 710 milijuna eura, a rashodi za približno 879 milijuna eura.

U 2027. godini projicira se rast BDP-a od 2,1 posto, u 2028. od 2,2 posto, a u 2029. od 2,1 posto, što će, istaknuo je Plenković, i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja.

Ponovio je i da se iduće godine očekuje smanjenje stope inflacije na 2,7 posto, zadržavanje deficita opće države na razini od 2,9 posto BDP-a te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 55,3 posto.

„Na ovaj način Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir, proračunsku ravnotežu unatoč brojnim zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo i mi i cijeli svijet, pa i Europa naravno”, izjavio je.

Za mirovine 11,2 milijarde eura

Jedno od najvećih izdvajanja u državnom proračunu odnosi se na mirovinski sustav.

Prema službenoj prezentaciji, za mirovine i mirovinska primanja u 2027. predviđeno je 11,2 milijarde eura. Premijer je istaknuo da se za tu namjenu planira 875 milijuna eura više nego ove godine.

Bankarstvo se mijenja

Kad ste posljednji put čekali u redu u banci? Sve više poslova obavljamo preko mobitela, a to je tek početak

prostran, obiteljski suv

Dacia Bigster: veliki SUV već od 22.100 eura

Poručio je da će mirovine nastaviti rasti, podsjetivši na poboljšanu formulu njihova usklađivanja, povećanje godišnjeg dodatka na mirovinu te najavljeno ukidanje poreza na dohodak od mirovina od 1. siječnja 2027. godine.

Za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama u proračunu je predviđeno 9,2 milijarde eura, a za socijalne naknade 1,8 milijardi eura.

Proračun Ministarstva obrane premašuje dvije milijarde eura

Predsjednik Vlade posebno je istaknuo povećanje izdvajanja za sigurnost i obranu, koja prema njegovim riječima premašuju dva posto BDP-a.

U službenoj prezentaciji državnog proračuna za 2027. za Ministarstvo obrane predviđeno je ukupno 2,053 milijarde eura.

„Samo da spomenem, za modernizaciju oružanih snaga opremamo vojsku tenkovima Leopard, raketnim sustavom Himars i Chunmoo, bezposadnim letjelicama, višenamjenskim brodom, korvetom, unapređenjem sposobnosti Rafalea i nizom drugih sredstava uz nastavak temeljnog vojnog osposobljavanja, povratak hrvatske vojske u različite dijelove Hrvatske u idućem razdoblju. Naš cilj je vratiti vojsku u hrvatsku Baranju kroz ulaganja u vojarnu u Belom manastiru”, kazao je.

Dodao je da su Vladini prioriteti i daljnja ulaganja u policiju, vatrogastvo, civilnu zaštitu te jačanje nadzora vanjskih granica Europske unije i schengenskog prostora.

Za te bi se namjene, prema premijerovim riječima, znatno veća sredstva trebala osigurati kroz novi europski višegodišnji financijski okvir.

Za priuštivo stanovanje 246 milijuna eura

Kao jedan od ključnih prioriteta Vlade Plenković je izdvojio priuštivo stanovanje.

Naveo je da je za provedbu Nacionalnog plana stambene politike u 2027. godini osigurano 246 milijuna eura te najavio početak izgradnje do tisuću stanova namijenjenih priuštivom stanovanju u 16 gradova i općina.

U službenoj proračunskoj prezentaciji zasebno je prikazano 231,7 milijuna eura za skupinu mjera koja uključuje sufinanciranje priuštivog najma, povrat poreza za kupnju prve nekretnine, sufinanciranje izgradnje dizala te stambeno zbrinjavanje mladih osoba i obitelji.

Nastavljaju se ulaganja u bolnice

Govoreći o zdravstvu, premijer je izdvojio projekte izgradnje i obnove bolnica diljem Hrvatske.

Za izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, kazao je, osigurano je 237 milijuna eura. Nastavljaju se i radovi na novom kompleksu Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”, obnovi KB-a Dubrava te dovršetku obnove KBC-a Zagreb nakon potresa.

„Nakon potresa velikih ulaganja u Rijeci, u Puli, Bjelovaru, Varaždinu, na redu su uz postojeću potpuno novi KBC Osijek i rade se pretpostavke i za novi KBC u Splitu, kao i za opću bolnicu u Šibeniku, centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici i sedam novih objekata hitne pomoći u Istri”, rekao je Plenković.

Za gradnju i opremanje škola 220 milijuna eura

Za gradnju i opremanje osnovnih škola predviđeno je 220 milijuna eura, s ciljem stvaranja uvjeta za prelazak na jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu.

Nastavit će se osiguravati i besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika u osnovnim školama.

Vlada je u proračunu predvidjela i nastavak ulaganja u dječje vrtiće, a prema proračunskoj prezentaciji za njihovu fiskalnu održivost planirano je 116 milijuna eura.

Nastavak ulaganja u gospodarenje otpadom i energetiku

U proračunu je, prema premijerovim riječima, predviđeno i 200 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom, uključujući sanaciju zatvorenih odlagališta, izgradnju centara za gospodarenje otpadom te postrojenja za energetsku oporabu otpada.

Vlada namjerava nastaviti ulaganja i u prometnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu te projekte ravnomjernog regionalnog razvoja.

Predsjednik Vlade poručio je i da će se nastaviti s ograničavanjem cijena električne energije i plina, istaknuvši kako su te mjere pomogle građanima i gospodarstvu da prebrode energetsku krizu i rast cijena energenata tijekom proteklih šest godina.

Prijedlog državnog proračuna za 2027. i projekcije za 2028. i 2029. godinu Vlada upućuje u saborsku proceduru. Prema ranije objavljenom rasporedu, rasprava u Hrvatskom saboru predviđena je za 24. studenoga, rasprava o amandmanima za 30. studenoga, a glasanje za 1. prosinca.