Kad su pušteni probni baloni o višem PDV-u, nova vlast pažljivo je osluškivala reakcije javnosti. A kad tamo, iznenađenje. Mlak odjek. Zašto ideja o višem poreznom opterećenju nije razbjesnila građane? Zašto je porez koji je najnepravedniji od svih i najviše pogađa upravo najsiromašnije građane dočekan tako blago? Jesmo li konačno postali svjesni toga da je voda došla do grla, pa smo se pomirili s porezom koji ima samo jednu funkciju: popuniti proračunsku rupu? Ili je više svima svejedno?
Iz pozicije ministra financija Slavka Linića stvar je kristalno jasna: svaki postotni bod višeg PDV-a za proračun je 1,7 milijardi kuna. Prema toj računici, PDV od 25 posto prelio bi oko 3,5 milijardi svježih kuna iz džepova građana u državnu blagajnu, što taj potez u okvirima proračunske rupe čini neizbježnim. Pitanje je samo na koju će brojku pasti odluka. Svodeći državne financije na papir, monetarna vlast, ne budi lijena, u računicama je kalkulirala i sa 26-postotnim PDV-om, drugim riječima s pet milijardi više na prihodnoj strani proračuna. Upozorila je, međutim, središnja banka da dizanje PDV-a mora pratiti adekvatno smanjivanje troškova rada kako bi se povećala konkurentnost proizvodnje i potaknuo izvoz. Kako god ministar Linić balasirao prihode i rashode, osnovna pretpostavka s kojom on i Vlada moraju raditi jest da je ključ konsolidacije javih financija rezanje državne potrošnje. Dizanje prihoda povećavanjem poreza na drugoj strani moraju pratiti smanjivanje troškova rada i kompenzacija udara PDV-a na najsiromašnije. Zamka u koju bi mogla upasti Vlada jest da viši prihodi zamaskiraju realno stanje stvari i skinu pritisak sa smanjivanja rashoda. Bude li viši PDV samo izgovor za neprovođenje rezova, gospodarstvo će se ponovno naći u istom položaju kao za mandata Jadranke Kosor. Samo će ovaj put građani plaćati još višu cijenu neispunjenih obećanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Smatram da ne treba dizati PDV-e nego ga smanjiti za 2% tako bi se rasteretila gospodarska i socijalna davanja. Po meme mišljenju to bi trebalo ostaviti za krajnju nuždu, ako se reforma gospodarstva ne usmjeri ka pravom cilju.Podizanjem… PDV-a se urušava i onako loša gospodarska slika , pa će s tim potezom i srušiti BDP-e, što neće biti dobro. PDV-e je samo vatrogasna mijera, kojom se koristila i prošla vlada pa smo vidjeli da to nije trajno riješenje.
Smatram da ne treba dizati PDV-e nego ga smanjiti za 2% tako bi se rasteretila gospodarska i socijalna davanja. Po meme mišljenju to bi trebalo ostaviti za krajnju nuždu, ako se reforma gospodarstva ne usmjeri ka pravom cilju.Podizanjem… PDV-a se urušava i onako loša gospodarska slika , pa će s tim potezom i srušiti BDP-e, što neće biti dobro. PDV-e je samo vatrogasna mijera, kojom se koristila i prošla vlada pa smo vidjeli da to nije trajno riješenje.
HDZ je iskopao jamu, a SDP će nas u nju zakopati, u HR nema sposobnog gospodarstvenika na kilometre osim onog Fereljia ( Elektrokontakt), a i njega su maknuli, jedino trgovački i bankarski lobiji oni su uspješni, a upravo to nas vodi u grob
zasto nebi bilo kao i u njemackoj produkti sa malim porezom(7%) i sa velikim porezom(19%).Hrana spada vecinom sa malim porezom od 7% a higijena na 19%..
o toj teoriji bi isto mogli malo diskutirati u saboru.
Uključite se u raspravu