Danas se vidi koliko je odluka Mi­nistarstva znanosti, obrazova­nja i športa (MZOŠ) iz 2005. go­dine imala dalekosežne posljedice na su­stav hrvatske znanosti. Naime, pristupa­nje prvo Šestom pa onda Sedmom okvir­nom programu, glavnom programu fi­nanciranja europske znanosti u cijelo­sti je promjenilo koncepciju financiranja sustava hrvatske znanosti i našim znan­stvenicima otvorilo brojne mogućnosti. Točnije, od 2,6% ukupnog novca koji je iz inozemstva dolazio u Hrvatsku za finan­ciranje znanosti (2005.), taj postotak je povećan na 9,9% ili više od 3 puta (2010).

Nedavno je i MZOS iznio podatak da su hrvatski znanstvenici do sada iz okvir­nih programa Europske unije (EU) povu­kli 48,5 posto više novca od svote koju je Hrvatska uplatila kao doprinos okvir­nim programima. Osobno stalno isti­čem da su hrvatski znanstvenici nebroje­no puta dokazali da mogu biti u društvu najboljih. Pa zar već do sada deseci mi­lijuna eura nisu zahvaljujući našim izvr­snim znanstvenicima poput Lauca, Gajo­vića, Vugreka, Antičića, Jonjića, Vukičevi­ća i drugih “ušli” u Hrvatsku? U tom svi­jetlu treba sagledati i riječi veleposlanika EU u RH gospodina Vandorena, tijekom javne prezentacije projekta “Multi-di­mensional omics approach to stratificati­on of patients with low back pain“ u uku­pnoj vrijednosti od 50 milijuna kuna ko­jeg je Europska komisija upravo odobrila tvrtki Genos i bolnici Sveta Katarina, ka­da je istaknuo da je ovo još jedan dokaz da su hrvatski znanstvenici iznimno kon­kurentni i da mogu pobjeđivati i u druš­tvu najboljih.

Podatak da su se tijekom 2012. godine, na natječaje Europske ko­misije za istraživačke projekte iz područ­ja medicine prijavila 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, a za financiranje je izabrano svega 10% pro­jektata, samo za sebe govori sve. Lum­balni bolni sindrom ili bol u donjem dije­lu leđa (engl “Low back pain”) predstav­lja jedan od glavnih zdravstvenih proble­ma u svijetu, a ukupna procjena troško­va koji su vezani za gubitke nastale usli­jed lumbalnog bolnog sindroma (uklju­čujući troškove izostanka s posla i sma­njene produktivnosti) prelaze 100 milijar­di eura godišnje. Znanstveni podaci upo­zoravaju da će oko 80% populacije barem jednom u životu oboljeti od ovoga sin­droma. Ovaj projekt baziran je na surad­nji vodećih europskih i američkih klinič­kih centara specijaliziranih za liječenje bolnih stanja te znanstvenika iz privat­nog i javnog sektora.

Znanstvenici će tije­kom narednih pet godina pokušati utvr­diti biokemijske i genetske biljege odgo­vorne za nastanak i progresiju ove bole­sti, što će u konačnici značajno omogući­ti personalizirani pristup i osigurati naju­činkovitiju terapiju prilagođenu svakom pojedinom bolesniku. S obzirom na či­njenicu da obje hrvatske institucije koji­ma su odobrena sredstva spadaju u mala i srednja poduzeća, ovo je i veliki uspjeh hrvatskog poduzetništva, a ujedno i po­tvrda izvrsnosti privatnih istraživačkih in­stitucija u Hrvatskoj.

Par riječi o ove dvije institucije. Specijalnu privatnu bolnicu za ortopediju, krirugiju, neurologiju i fizikal­nu medicinu i rehabilitaciju Sveta Kata­rina u Zaboku, iako osnovanu prije svega dvije godine, već je danas mnogi smatra­ju regionalnim centrum izvrsnosti. U re­alizaciju projekta Svete Katarine do sada je uloženo oko 90 milijuna kuna, a bolni­ca je nastavna baza Medicinskog fakul­teta Sveučilišta u Splitu i Medicinskog fa­kulteta Sveučilišta u Osijeku. 92% svih za­poslenih liječnika doktori su znanosti ili su pred stjecanjem doktorata, a ovo je je­dina privatna bolnica u ovom djelu Euro­pe gdje se na jednom mjestu omoguću­je vrhunsku dijagnostika, najbolji terapij­sko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju. Tvrtka Ge­nos d.o.o. koju vodi prof.dr. Gordan La­uc prvi je privatni DNA laboratorij u cije­loj regiji i zapošljava 27 djelatnika od če­ga su 17 istraživači, a 8 istraživača ima doktorat znanosti, dok ih 9 studira na po­slijediplomskim studijima i steći će dok­torat znanosti u sljedeće tri godine. Ge­nos je do sada dobio ukupno šest europ­skih istraživačkih projekata u području istraživanja zdravlja, što ga svrstava me­đu najbolja mala poduzeća u Europi. Od ukupnih sredstava koje je Europska ko­misija odobrila hrvatskim znanstvenici­ma kroz istraživačke projekte u područ­ju zdravlja (FP7 – Health), istraživači u Genosu su dobili preko 40% (nešto vi­še od 4,5 milijuna eura). Hrvatska, a u ve­likoj mjeri i Europa nije bogata sirovina­ma i nema jeftinu radnu snagu.

Zbog to­ga je gospodarstvo utemeljeno na znanju jedini mogući način na koji Europa može ostati konkurentna i osigurati svoju vode­ću poziciju u svijetu koji se ubrzano mi­jenja. Istraživački programi EU, FP7 pro­gram i od sljedeće godine Horizon 2020 usmjereni su tom cilju. U projektima ko­je financira EU mogu sudjelovati samo najbolji istraživači u Europi, a Hrvatska je pokazala da i kod nas ima nekoliko cen­tara izvrsnosti koji se uspješno natječu s najboljima u Europi. Nažalost to je još uvijek vrlo mali broj institutucija, no njih treba iskoristiti kao jezgre za uključiva­nje svih drugih koji imaju potencijala bi­ti uspješni.