Piše Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI

Intenziviranjem rada na višegodišnjem financijskom okviru (čitaj: europskom proračunu) i produbljivanjem krize u Europskoj Uniji, započelo je i očekivano pozicioniranje država članica na one financijski jače, koje traže uštede manjih, i one slabije, koje traže daljnju provedbu iste fiskalne politike glede EU fondova.

Zato su europski gazde, odnosno jače države članice, započeli s dvije kampanje povezane s izračunom financijskih omotnica za pojedine države članice u sljedećoj financijskoj perspektivi. Obje se, naravno, tiču Hrvatske i nad glavu nam stavljaju veliki upitnik i brigu hoćemo li u budućnosti u europski proračun uplaćivati više od onoga što ćemo potrošiti.

Prva kampanja odnosi se na ujednačavanje postotka za izračun alokacije za države članice na 2,5% bruto nacionalnog prihoda, odnosno BND-a. To bi, za Hrvatsku konkretno, značilo smanjenje od cca 1,024% budući da smo ispregovarali da naša alokacija za pojedinu godinu iznosi 3,524%, uz dodatak još ponekih pravila u prijelaznom periodu.

U brojkama to znači da bi nam Europa uskratila nekoliko milijardi eura u sedmogodišnjem razdoblju, što je, složit ćete se, za nas jako puno, uz uvjet da se ozbiljno primimo posla i započnemo bolje koristiti europski novac.

Druga se, pak, kampanja odnosi na skraćivanje vremenskog roka unutar kojega je potrebno potrošiti dodijeljeni novac. Očekuje se da će Unija to učiniti korekcijom pravila N+3, prema kojemu trenutačno koristimo sredstva, na pravilo N+2, čime će nam rok za potrošnju smanjiti na početnu plus samo dvije godine.

Upravo bi nam druga kampanja mogla prouzročiti velike probleme u apsorbiranju alociranih sredstava jer je pitanje hoćemo li biti u stanju potrošiti alokacije za pojedinu godinu u novom roku.
Pojednostavljeno, pitanje je hoće li veliki projekti biti dovoljno pripremljeni da započnu s  realizacijom i hoće li se realizirati na vrijeme, kao i hoće li upravljački kapaciteti biti u mogućnosti osigurati nesmetanu provedbu javnih natječaja za dodjelu sredstava, evaluaciju pristiglih prijava i praćenje provedbe.

Ako uzmemo u obzir da rezultati pojedinih natječaja kasne, zbog čega kasni i provedba projekata, a samim time i potrošnja sredstava, onda je jasno da ćemo u tom segmentu morati napraviti velike promjene.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Hrvatska Vlada na vanjskopolitičkom planu vodi računa o ovim događanjima pa premijer i nadležni ministri obilaze sastanke tzv. država „prijateljica kohezije“, nastojeći osigurati da Hrvatska barem još neko vrijeme zadrži svoj postotak i pravilo N+3, što je dobro.

Međutim, bilo bi izuzetno dobro kada bi i na unutarnjem planu započela s konstruktivnijom pripremom projekata, operativnih programa, kriterija i ljudskih resursa za pripremu i provedbu natječaja i projekata jer bismo tada pokazali da na europski novac računamo ne samo na razini riječi, nego i djela, a onda bi i svi postojeći upitnici izgubili svoj značaj.

Ariana Vela,
direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI

Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)!