Glavni poslovi koje je Vlada odradila u prva dva mjeseca mandata bili su porezna reforma i proračun pa je i Vladinim "zaposlenikom mjeseca" (i za studeni i za prosinac) premijer Andrej Plenković nedavno proglasio ministra financija Zdravka Marića.

U međuvremenu je neočekivano otvorena priča o planu reotkupa Molovih dionica Ine i to prodajom 25 posto Hrvatske elektroprivrede, pa su i medijski reflektori sad više okrenuti nekim drugim članovima Vlade. tako se sada u Katančićevoj, uz strategiju upravljanja javnim dugom, u miru priprema prva ovogodišnja operacija zaduživanja jer već u veljači na naplatu dospijeva 5,5 milijardi kuna obvezničkog duga kuna koji treba refinancirati.

To što je zamišljeno da se vraćanje Ine u hrvatsko vlasništvo ne financira dugom, samo znači jednu prijetnju manje za proračun i deficit, a onda i dug. Nakon što je 2016. donijela veći rast BDP-a od očekivanog i osjetno manji fiskalni deficit, a razina javnog duga, za promjenu, napokon zabilježila godišnji pad, proračunski su se apetiti opet razmahali. Na to je ovih dana upozorio i guverner Boris Vujčić govoreći o približavanju kraju ere niskih kamata na financijskim tržištima. "Fiskalna bi politika u 2017. prvi put nakon izbijanja krize doista mogla postati ekspanzivna. Nastavi li se tako i nakon 2017. propustit će se prilika da se u dobrim vremenima stvori dostatan fiskalni prostor za neka buduća loša vremena", rekao je. 

Nove mine za proračun
Naznaka stvaranja zaliha za loša vremena zasad nema. Upravo suprotno, roje se nove obveze i povećava broj potencijalnih mina za proračun ove i/li idućih godina. Nakon što je "obrambeni" proračun ove godine podebljan za oko 400 mil. kuna, u tom resoru ulaganja u naoružavanje i porast rashoda tek slijede. Državni vrh najavio je nabavu novih borbenih zrakoplova. U nekoj od aktualnih opcija taj bi šoping mogao stajati i više od milijardu eura opterećujući proračune idućih godina (pogotovo računa li se skupo održavanje) za oko milijardu kuna godišnje. Uz to, ovih dana iz vojnog se resora pak čuju i apeli o "alarmantnom stanju" flote helikoptera. Ministar Z. Marić i dalje govori da se s pitanjem nabave borbenih zrakoplova "ne treba žuriti" te da će oko dugoročne strategije i plana Oružanih snaga još biti govora. 

Ipak dogovor oko CHF-a
No, njegovu ocjenu kako "nije nešto pretjerano popustljiv" na kušnju bi već uskoro mogao staviti i novi zakon o braniteljima koji bi na prvo čitanje u Sabor trebao već u prvom kvartalu. Još se ne otkrivaju detalji, ali izvjesno je da će on u nadolazećim godinama povećati troškove na račun prava branitelja.  I kod rashoda za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama u 2017. pitanje je samo koliko će oni biti veći od plana. Koraci povećanja plaća dogovoreni s državnoslužbeničkim sindikatima (po 2% u veljači, kolovozu i studenom) će se, prema nedavnoj odluci Vlade, primijeniti i za javnoslužbeničke.

Financijski efekt toga procjenjuje se na približno milijardu kuna u ovoj godini, a dogodine slijedi puni godišnji efekt 6% povećanja. Već 26. ovog mjeseca istječe rok produljene primjene kolektivnog ugovora za javne službe. S državom imaju još neriješenih problema vezanih uz sporazum i rast plaća (pitanje 2016. te konvergencije s plaćama u gospodarstvu), a hoće li novi pokušaj dogovora uspjeti ili će se obistiniti prijetnje tužbama vrijednim milijarde kuna, ne zna se. No, rizika po sudskim sporovima ne manjka ni mimo toga. Jedan od njih je arbitraža koju je u Washingtonu zbog Ine pokrenuo Mol.

Mnogi drže da tu Mađari stoje znatno bolje nego u arbitraži u Ženevi, a nedavno je i taj pravorijek ispao u njihovu korist. Zato se očekuje da bi Mol i u razgovorima s Vladom o otkupu njegova udjela u Ini ugradio polovicu od ukupno oko četiri milijarde kuna procijenjena iznosa spora. U sporenju s bankama oko konverzije CHF kredita, pak, očekuje se ipak da će se ići u smjeru dogovornog rješenja, ali to opet nije bez utjecaja na proračun. Konačno, sredinom rujna Slovenija je tužila Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu smatrajući da se u sporovima zbog kreditnih dugova hrvatskih tvrtki prema Ljubljanskoj banci kršio sudski postupak. Osim što će do prvog očitovanja suda proći barem dvije godine, u tom sporu teškom 360 mil. eura Hrvatska navodno ipak ima solidne adute. 

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu