Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal (JTOK) objavilo je da su u slučaju Alta banke uhićene tri osobe, te da se D. M. sumnjiči za izvlačenje novca iz blagajne – 45 milijardi dinara, što je više od 380 milijuna eura.

Za portal N1 potvrđeno je da je Davor Macura uhićen i pritvoren u policiji. Njegov odvjetnik izjavio je da će danas poslije 12 sati biti ispitan u JTOK-u. Tužiteljstvo navodi da je izvršena pretraga u Alta banci, ali i u stambenim prostorijama D.M. Sve tri osobe su zadržane na 48 sati.

Odgovornost NBS-a

Prema nalogu Javnog tužiteljstva za organizirani kriminal u suradnji s policijskim službenicima UKP-a, SBPOK-a i Odjela za suzbijanje organiziranog financijskog kriminala, jučer su uhićene tri osobe, i to odgovorna osoba Alta banke a.d. Beograd, D.M., direktor Odjela za blagajnu i upravljanje gotovinom G. M. te i suradnik za trezorske poslove I. P., navodi se u priopćenju ovog tužiteljstva.

U subotu i nedjelju, po nalogu Državnog odvjetništva za organizirani kriminal, izvršene su pretrage prostorija Alta banke i Macurina stana. Pretragom prostorija Alta banke pronađen je i popis gotovine u trezoru, dodaje se u priopćenju. Za osumnjičenika Macuru postoji sumnja da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja odgovorne osobe, dok su ostali osumnjičenici pomagali u izvršenju navedenog kaznenog djela. Macura je navodno prekoračio granice svojih ovlasti, u čemu su mu osumnjičenici G. M. i I. P., kao osobe zadužene za neposredno rukovanje vrijednostima u trezoru banke, pomogli stvaranjem uvjeta za počinjenje kaznenog djela.

Macuru terete, dakle, da je iz trezora podizao novac. Mnogi zazivaju odgovornost guvernerke NBS-a Jorgovanke Tabaković, posebno nakon što se oglasilo četvero viceguvernera NBS-a. Viceguverneri ističu da su tek na hitnoj izvanrednoj sjednici Izvršnog odbora, koja je sazvana za petak, 30. listopada 2026. u večernjim satima, saznali stvarno stanje u Alta banci, koje je drastično odstupalo od izvješća koja je banka dostavila Narodnoj banci Srbije.

“Smatramo posebno važnim utvrditi kada i na kojoj razini upravljanja je postojalo saznanje o uočenim rizicima i nepravilnostima, kako su razmatrani nalazi, stručne procjene i upozorenja zaposlenika nadležnih organizacijskih jedinica, kao i jesu li na temelju dostupnih informacija pravovremeno poduzete odgovarajuće mjere iz zakonom utvrđene nadležnosti”, ističu. Također ističu da je potrebno utvrditi jesu li mogući propusti u djelovanju, uključujući nepoduzimanje ili nepravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera, posljedica radnji ili propusta odgovornih osoba koje bi mogle predstavljati kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Bivša guvernerka Narodne banke Srbije, Kori Udovički ocijenila je da je promjena vlasti na izborima izazvala strah kod onih koji su bili uključeni u nepošteno poslovanje, što je pokrenulo događaje koji su doveli do krize u banci, ocjenjujući da je NBS ranije morala pojačati nadzor nad tom bankom. “Ova situacija se ne bi dogodila da netko ovdje nije radio nepošteno. Ali budući da su bili parlamentarni izbori, onda se taj netko uplašio”, rekla je Udovički za Radioteleviziju Srbije (RTS). NBS je, kaže, mogla ograničiti međunarodni platni promet banke, a da pritom ne prekida poslovanje u zemlji.

“To je odluka Narodne banke koja je na snazi od 2007. Nitko nije morao čuti za to, nije bilo potrebe za panikom. Banka je mogla nastaviti poslovati u zemlji, da su imali pojačan nadzor”, rekla je Udovički. Izdvojila je dva pitanja – kako je Alta banka došla u situaciju u kojoj tako loše posluje i zašto vlasti nisu ranije poduzele mjere za sprječavanje odljeva novca, ocjenjujući da je u prethodnom tjednu izgubljena prilika za zaustavljanje transfera sredstava na račune povezanih osoba ili u inozemstvo.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

Dodala je i da je Alta banka u lipnju prijavila adekvatnost kapitala od 17,92 posto, ali da je ključno pitanje porijeklo i kvaliteta tog kapitala, ukazujući na najnoviju dokapitalizaciju banke, za koju tvrdi da porijeklo uloženih sredstava nije bilo poznato, napominjući da nema sve podatke na temelju kojih bi mogla utvrditi moguće propuste u nadzoru.

Posljednjeg dana lipnja ove godine građani, gospodarstvo i ostali klijenti Alta banke imali su u toj banci položeno 172 milijarde dinara ili 1,47 milijardi eura kao depozite. To je novac koji bi im trebao biti isplaćen zbog oduzimanja radne dozvole, ali s obzirom na to da su od tog trenutka prošla puna četiri mjeseca, brojka je svakako drugačija, posebno s obzirom na to da se sumnja da je dio tog novca podignut prethodnih dana. S druge strane, klijenti su iz Alta banke podigli oko 105,8 milijardi dinara kredita, odnosno nešto više od 900 milijuna eura, što bi trebalo biti naplaćeno u sljedećem razdoblju i uključeno u stečajnu masu iz koje će se isplaćivati potraživanja.

Što je moglo poći po zlu?

Radi se o podacima iz izvješća za drugi kvartal ove godine objavljenog na web stranici Narodne banke Srbije. Iz njih se može zaključiti da se u tom trenutku moglo govoriti o stabilnoj banci, s konzervativnijim pristupom u usporedbi s konkurentima. U tom trenutku Alta je imala dovoljno novca i stabilnu strukturu financiranja. Što je moglo poći po zlu i dovesti do suspenzije radne dozvole? Nešto šira analiza ukazuje na razlike u pristupu Alta banke i vodećih banaka na domaćem tržištu.

Uspoređujući brojke o odobrenim kreditima i prikupljenim depozitima, vidljivo je da je udio kredita u depozitima nešto manji od 62 posto (ranijih godina bio je znatno manji). U slučaju pet najvećih banaka na tržištu koje je Forbes Srbija analizirao, taj je udio (osim jedne) općenito znatno veći (iznad 80-90 posto). To sugerira da je Alta banka bila konzervativnija u plasiranju novca prikupljenog od depozita u kredite. Također, udio plasiranih kredita u ukupnoj imovini banke bio je nešto ispod 50 posto. Ponovno, kod banaka koje su promatrali, taj je omjer bio znatno veći, odnosno više su kreditirale građane i gospodarstvo.

Osim toga, udio gotovine u ukupnoj imovini Alta banke bio je izuzetno visok. Ova je banka sredinom 2026. godine imala čak 83,5 milijardi dinara gotovine. Gotovina banke snažno je rasla iz godine u godinu, da bi vrhunac dosegla krajem 2025. s nešto više od 90 milijardi dinara. Kada se gotovina usporedi s ukupnom neto imovinom od 214 milijardi dinara, vidi se da je to udio od oko 39 posto. Za najveće banke na tržištu taj udio iznosi samo 15 do 21 posto. Odnosno, zanimljivo je da Alta nije puno zaostajala po novcu kojim je raspolagala u apsolutnom iznosu, posebno s obzirom na to koliko je on bio manji. Moglo bi se zaključiti da je ovu banku moglo poremetiti vjerojatno samo značajno povlačenje sredstava.

Nedavno su Alta grupa i RBI pobijedili u utrci za preuzimanje austrijske Addiko Grupe, unutar koje posluje i domaća Addiko banka. U tom partnerstvu Alta banka je trebala dobiti poslovnice Addiko banke u Srbiji. AZTN je jučer objavio da RBI može preuzeti poslovanje Addiko banke u Hrvatskoj. Uz to od Fortenove je Alta grupa nedavno preuzela Idea markete u Srbiji. Mnogi postavljaju pitanje što će biti više od 7000 radnika.