Švicarski umirovljenici uskoro će prvi put dobiti 13. mirovinu, nakon što su građani na referendumu podržali tu mjeru. No, njezino financiranje izaziva prijepore, a u studenome se ponovno odlučuje o mogućem povećanju poreza na dodanu vrijednost.

ELEKTRONIČKI RAČUNI

Fina uvodi novu obvezu: Korisnici moraju prilagoditi sustave do 30. studenoga

Dok se Njemačka priprema za velike promjene mirovinskog sustava, koje se tiču i mnogih Hrvata, zbog sve većih financijskih pritisaka, u susjednoj Švicarskoj pozornost je usmjerena na drukčiji problem: kako financirati dodatnu mirovinu za starije građane, piše Fenix magazin.

U ožujku 2024. Švicarci su na referendumu odlučivali trebaju li svi umirovljenici dobivati 13. mirovinu, slično dodatnoj godišnjoj plaći koju primaju neki zaposleni. Prijedlog je podržalo 58,2 posto birača.

Sada se bliži prva isplata, ali pitanje financiranja još nije riješeno.

Prva 13. mirovina trebala bi biti isplaćena u prosincu

Prva isplata 13. mirovine iz švicarskog sustava starosnog i obiteljskog osiguranja (AHV) predviđena je za 1. prosinca 2026. godine.

Iako je švicarsko gospodarstvo u usporedbi s njemačkim u dobroj financijskoj poziciji, nova obveza predstavlja znatan trošak. Dodatna mirovina odgovara jednoj dvanaestini ukupnih mjesečnih mirovina isplaćenih tijekom godine, odnosno približno iznosu jedne dodatne mjesečne mirovine. Pritom se određeni dodaci, primjerice oni povezani s odgojem djece, ne uračunavaju u njezin izračun.

Točan iznos određuje nadležna blagajna AHV-a, ovisno o pravilima obračuna.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

Za 13. mirovinu potrebne su milijarde franaka

Prema procjenama švicarskog Saveznog ureda za socijalno osiguranje (BSV), dodatna mirovina u početku će stajati oko četiri milijarde švicarskih franaka godišnje, što je približno 4,3 milijarde eura. Dugoročno bi godišnji trošak mogao narasti na pet milijardi franaka, odnosno oko 5,4 milijarde eura.

Zbog toga je švicarski parlament tijekom ljeta 2026. predložio povećanje stope PDV-a s 8,1 na 8,5 posto, koje bi trebalo stupiti na snagu 2028. godine. Tako bi se osigurala sredstva za isplatu dodatnih mirovina.

Međutim, o tom prijedlogu moraju odlučiti i građani. U Švicarskoj se 29. studenoga 2026. održava novo glasanje, ovaj put o načinu financiranja 13. mirovine.

Prema anketama navedenima u izvornom izvještaju, 49 posto ispitanika protivilo se povećanju PDV-a, dok ga je 46 posto podržavalo. Preostalih pet posto u listopadu još nije imalo formiran stav.

Neki umirovljenici žele donirati svoju dodatnu mirovinu

Dok se raspravlja o tome tko će snositi trošak, dio švicarskih umirovljenika mogao bi se odreći dodatne isplate i donirati je u dobrotvorne svrhe.

Zaklada Fondation Chance 13 poziva imućnije umirovljenike da se odreknu 13. mirovine i novac usmjere projektima od društvene koristi, primjerice borbi protiv siromaštva u starosti te obrazovanju djece i mladih.

„Nemaju svi potrebu za tim novcem, pa ih želimo potaknuti da ga doniraju za borbu protiv siromaštva u starosti i obrazovanje djece i mladih”, objasnio je osnivač zaklade Jörg Odermatt u listopadu, u emisiji „Tagesschau” švicarske televizije SRF.

Prema procjenama zaklade, čak četvrtina švicarskih umirovljenika mogla bi se odreći dodatne isplate. Kada bi svi oni donirali svoj novac, prikupila bi se približno milijarda franaka za rješavanje drugih važnih društvenih problema.

Tko će na kraju platiti dodatnu mirovinu?

Zaklada Fondation Chance 13 kritizira činjenicu da pri odlučivanju o uvođenju 13. mirovine nije istodobno utvrđen i jasan plan njezina financiranja. Prema njezinu stajalištu, velik dio tereta mogao bi pasti na mlađe zaposlene građane.

Rasprava tako pokazuje da uvođenje dodatne mirovine ne završava odlukom o njezinoj isplati. Potrebno je osigurati i dugoročne izvore financiranja, a upravo će o tome švicarski birači ponovno odlučivati krajem studenoga.

Dok Njemačku očekuju rasprave o velikoj reformi mirovinskog sustava, Švicarska se suočava s vlastitim izazovom: kako ispuniti obećanje umirovljenicima, a pritom osigurati da trošak bude održiv i za buduće generacije.