Svjedoci smo da se izbjeglička kriza ne zaustavlja, a sve turističke zemlje kojima izbjeglice prolaze ili se zadržavaju počinju razmišljati o utjecaju te krize na turizam. Turizam se često i nepotrebno smatra "jako osjetljivom" gospodarskom aktivnošću iako su svjetski trendovi turizma dugoročnije gledano stabilni i u rastu. 

Informirana tržišta
Istina jest i da dolazi do povremenih oscilacija, odnosno padova turističkog prometa koji su vrlo često vezani uz različite krize, od gospodarskih, pa do onih koje uvjetuju sve češće vremenske neprilike (kiše i poplave, uragani, snježne neprilike, suše), ili onih koje su nastale ljudskim djelovanjem (požari, terorizam, ratovi, bolesti). Što zapravo znamo o međuodnosu sigurnosti i turističkih kretanja!? Sigurnost je osnovna ljudska potreba i prema odavna prihvaćenoj hijerarhiji američkog psihologa A. Maslowa (1943), potreba za sigurnošću jedna je od primarnih, a odnosi se na slobodu, stabilnost, zaštitu, isključivanje straha od svih nesigurnih situacija. Stoga i nastaju izbjegličke krize jer ljudi uvijek prvo traže podmirivanje svojih temeljnih potreba.

Prema navedenoj hijerarhiji, potreba za odmorom se ubraja u viši rang potreba, nije temeljna i može se zadovoljiti i na različite načine – ovisno o fazi životnog ciklusa u kojem se nalaze pojedinci. Rezultati mnogih tržišnih istraživanja ukazuju da potencijalni turistički potrošači, sigurnost gotovo uvijek doživljavaju jednim od glavnih preduvjeta za izbor destinacije provođenja odmora. U devedesetima je Hrvatska kao zemlja u čijem su se dijelu odvijala ratna zbivanja, bilježila izuzetno smanjen turistički promet i to samo na područjima koja su bila sigurna za dolazak (npr. Istra). Iako nas tradicionalno najviše posjećuju bliza i tržišta koja su dobro informirana o stanju u našoj zemlji ipak su trebale proći godine da bi se turizam ponovno "osovio na noge".

Situacija u kojoj se sada nalazi Hrvatska i u kojoj se može naći za nekoliko mjeseci, na našu se sreću ipak razlikuje od situacije u kojoj smo se nalazili zbog Domovinskog rata. No, ono što nam ne ide na ruku su slike koje putem medija dolaze i do naših potencijalnih gostiju koji ipak na odmoru ne žele biti blizu bilo kakvih izbjegličkih okupljališta ili ruta, ne žele dolaziti u situaciju velikih čekanja na granicama i sl. Sigurnost je jedno od obilježja ponude koju pratimo dugi niz godina u TOMAS istraživanjima ("Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj", Institut za turizam) i ona je od kraja devedesetih u našim primorskim destinacijama vrlo dobro ocijenjena. 

Slika organizirane zemlje
Dakle, prava i potpuna informacija koju pravodobno možemo uključiti u davanje informacija tržištu može mnogima olakšati donošenje odluke o destinaciji koju žele posjetiti. Iskustva kriznog menadžmenta diljem svijeta pokazala su da posjetiteljima treba pružiti istinite informacije i to na vrijeme.Možemo biti sretni što izbjeglička kriza nije utjecala na ovogodišnju turističku godinu, ali svakako moramo biti oprezni, osluškivati tržište i pružiti odgovore koji se od nas očekuju kako bi nas potencijalni gosti i nadalje uključivali u krug poželjnih destinacija. U tome će pomoći i slika organizirane i gostoljubive zemlje.