Premda kaznionica u Lepoglavi postoji još od davne 1854. godine, najcrnja povijest iza njenih je zidova pisana od jeseni 1944., kada postaje ustaški logor, a njen prvi zapovjednik Ljubo Miloš.

Glad, zima, tifus, batine, iživljavanje čuvara i ubojstva – sve to bila je svakodnevica logoraša. Bojeći se da bi logor mogao biti oslobođen, Maks Luburić je potkraj Drugog svjetskog rata dao nalog za njegovo hitno zatvaranje. Dio kriminalaca i ustaša bio je iz zatvora pušten slijedom desetoaprilske amnestije, dok je ostalih 1300 logoraša trebalo riješiti po „kratkom postupku“. Budući da zbog naseljene okolice Lepoglava nije bila pogodno mjesto za masovnu likvidaciju, počeo je transport logoraša za Jasenovac. Iz dva željeznička transporta uspjelo se spasiti samo 57 logoraša. Preostali u Lepoglavi ubijeni su, bačeni u zloglasni bunar u zatvorskom krugu i zaliveni živim vapnom.

Ta strašna svjedočanstva preživjelih lepoglavskih lepoglavskih logoraša, što ih je na komemoraciji održanoj na lepoglavskom spomen-groblju iznijela zamjenica predsjednika Podružnice SAB-a Marija Varović, i ove su godine brojne antifašiste i rodbinu ubijenih logoraša ostavile nijemima pred ljudskim stradanjima. O razmjerima stradanja u Lepoglavi govore i brojni kameni kubusi pokraj spomen-obilježja, s ispisanim imenima 961 žrtve. Odajući počast žrtvama što su likvidirane samo zbog drukčijih političkih uvjerenja, nacionalne i vjerske pripadnosti, sudionici su se prisjetili ubijenih u logoru u proljeće 1945., 28 muškaraca, 30 žena i troje djece, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani s područja koje se nalazi s druge strane zida.

– Danas, kada se javljaju neki novi oblici fašizma, antifašizam je potreban više no ikad, kao način borbe i dokazivanja istine u pokušajima revizije povijesti. Ovakva mjesta svjedočanstva su povijesne istine – naglasio je Mario Šimunković, predsjednik Zajednice antifašističkih udruga Grada Zagreba, donedavni predsjednik mladih zagrebačkih antifašista.

Komemoracija u Lepoglavi svrstana je u red manifestacija SAB-a Hrvatske od posebna značenja. Budući da su na spomen-groblju pokopani posmrtni ostaci žrtava iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, polaganjem vijenaca počast su im odala izaslanstva iz Zagreba, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije, SAB-a Hrvatske i mnogi drugi. Uime domaćina goste su pozdravili predsjednik lepoglavske podružnice antifašista Gojko Matić i dogradonačelnik Lepoglave Alojz Gredelj. Prigodni recital izvele su gimnazijalke Ivana Auguštin, Petra Štefičar i Damira Veseljak.

(Agencija VLM)