Tursko gospodarstvo već deset godina snažno raste i privlači hvale ne samo financijskih tržišta nego i ekonomista za razvoj kao što je Jeffrey Sachs. Zašto su se onda mirni prosvjedi koji su počeli na poznatom istanbulskom trgu Taksim pretvorili u državni pokret, u kojemu stotine tisuća građana izlazi na ulice dignuti glas protiv vlade premijera Recepa Tayyipa Erdo?ana?
Institucijski hendikep
Sachs i drugi s pravom su veličali Erdo?anovu vladu zbog provedene gospodarske politike, koja je dovela do više stope rasta. No, pitanje je može li zemlja koja se tako razvija održati brz gospodarski rast ako ta ista vlada ugrožava temeljne slobode i sprječava napredak institucija koje su ključne za dugoročni uspjeh. Brutalna reakcija Erdo?anove vlade na prosvjede zorno ističe tu dvojbu. U početku se manje od 200 mirnih prosvjednika okupilo radi zaštite trga Taksim, posljednje zelene površine u središtu Istanbula, i protiv gradnje još jednog trgovačkog centra. Kako se vlada obrušila brutalnim mjerama, a Erdo?an u oštrim govorima zauzimao beskompromisan stav, prosvjedi su rasli te i dalje rastu unatoč pretjeranoj političkoj sili (a možda baš i zbog nje). Točno je da je u proteklih deset godina pod čelništvom Erdo?anove stranke Pravda i razvoj ostvaren prosječan godišnji rast BDP-a od pet posto, no to nikoga ne bi trebalo navesti na zaključak da je priča o Turskoj priča o uspješnom razvoju. Ako smo iz iscrpnih istraživanja o postojećem rastu i razvoju išta naučili, to je da ključ održivog razvoja leži u institucijskom sastavu zemlje. Institucije utjelovljuju i snaže pravila u društvu. Sastoje se od neformalnih ograničenja (tradicija i kulturnih norma) i formalnih pravila (ustava, zakona i propisa). Institucije oblikuju strukturu gospodarstva. U tome je važna razlika između politike i istitucija. Pojedina politika odraz je odluka unutar političke i društvene strukture, to jest, unutar određenih institucija. Politike koje utječu na gospodarski učinak oblikuju se upravo unutar institucija. Prava vlasništva, primjerice, utječu na odluke o ulaganjima tako što poduzetnike štite od rizika izvlaštenja, a neovisno je sudstvo nužno za suvislu primjenu tih prava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@pepri43
Sigurno da je dobro za Tursku sto ide u suprotnom smjeru od Hrvatske. Mislim da 5 godina recesije nije dobro ni za koga, pa ni za Tursku. Vecini onih koji su zavrsili fakultet ili skolu u Hrvatskoj prije 5 godina zivoti su nepovratno unisteni. Oni su izgubili najproduktivnije godine ili kao nezaposleni ili kao potplaceni. To je nepopravljiva steta.
Razlog demostracija u Turskoj je sto mladi ljudi zele vise sloboda kako bi mogli bolje iskoristili prilike koje se otvaraju. U Hrvatskoj za ogromnu vecinu mladih ljudi prilike ne postoje pa se nema nista za ograniciti.
Twixer, mislim da ne postoji bas taj pojam nepovratno unisteno… ljudi se dignu, snadu, isele, neki i i u kasnijoj dobi cak. Ali svakako su osteceni, to se slazem. Takoder se slazem da prilike ovdje realno ne postoje, osim za one s iskaznicama. Ima slucajeva gdje su ljudi bili i preko 4g nezapsoleni, otisli negdje, i jako se dobro snasli. Ali problem ovdje je sto se mladima laze-i potice lazna ocekivanja. 3000 mjesta u cijeloj zemlji, od toga ni 1000 vjer u realnom sektoru, a studenata deseci tisuca. Sasvim je jasno da nezap mora biti preko 80%.
Ja upravo sprecavam da sam potonem s ovom zemljom. Ovi pricaju neke bajke, o nekom rastu, zaposljavanju, sve i svasta, a smijesni su…
Imaj na umu da je sad mnogo gore nego prije 5g, a ni dno jos nije blizu. Realno, onaj tko zeli docekati nesto ovdje, to je jos bar 10g.
@Twixer
Sve sam više siguran da je “više slbodoa” okidač za manje prava na rad.
Ako pogledamo(iz glave) recimo USA, Japan i Svicarsku vidljivo je da oni jako dobro drze svoje vrijednosti na okupu. Svicarska u svojoj maniri znanja i razmjene kao i Amerika(samo što Amerika ima jak jak meting pot efekt sto je meni osobno skroz ok) dok Japan na svoj način stiti svoj Japanski način mira i kulturne zatvorenosti.
Dakle, promjene su nuzne i neizbjezne to svi znamo. Opet mislim da Turska svoje pozitivne promjene u ekonomiji duguje Erdoganu koji je tradicionalno zatvoren.
Dakle isao bih tako daleko da kazem da je kulturološki identitet bio i je vrlo bitan za ekonomski rast u Turskoj. Obično zemlje sa takvim jedinstvom imaju odličan prirodni prirast 1,16% godišnja stopa sto je nuzno da bi se širila prodajna ali i porezna baza.
Uvođenjem kulturne dezintegracije(raskida sa prošlošću) moze doci do pada nataliteta, pada pozitivnog smjera kretanja ekonomije i sl.
Na doljnjoj granici CIA Factbooka po population growth rate od 40 zemalja sa padom izbrojio sam 10 slavenskih naroda. Među prvih 40 mislim da nema niti jedan.
@pepri43
Sigurno da je dobro za Tursku sto ide u suprotnom smjeru od Hrvatske. Mislim da 5 godina recesije nije dobro ni za koga, pa ni za Tursku. Vecini onih koji su zavrsili fakultet ili skolu u Hrvatskoj prije 5 godina zivoti su nepovratno unisteni. Oni su izgubili najproduktivnije godine ili kao nezaposleni ili kao potplaceni. To je nepopravljiva steta.
Razlog demostracija u Turskoj je sto mladi ljudi zele vise sloboda kako bi mogli bolje iskoristili prilike koje se otvaraju. U Hrvatskoj za ogromnu vecinu mladih ljudi prilike ne postoje pa se nema nista za ograniciti.
I dobro je da ne idu u istim smjerovima jer kad bi to bilo nas dugo još ne bi bilo u Europi!O Turcima ne znam mnogo niti me njihove religijske dileme zanimaju,dok ta hrvatska religijska stajališta u potpunosti podupirem!
Uključite se u raspravu