Hrvati, barem oni čije radno mjesto izravno ne ovisi o fluktuacijama cijene energenata, još uvijek energiju ponajprije smatraju svojim suverenim pravom, a ne robom koju kao svaku kupuju na tržištu i čija cijena u konačnici ovisi o odnosima ponude i potražnje na tom tržištu. Utoliko, proces uvođenja tržišnih odnosa na domaćem energetskom tržištu gotovo sigurno će biti dug i kompleksan proces, u sklopu kojeg bi moglo biti dosta razočaranih.
Jer, treba to jasno reći, liberalizacija ne podrazumijeva niže cijene energije. Dapače, iskustva iz nekih nama bliskih država Europske unije pokazuju kako srednjeročno liberalizacija vodi k uprosječavanju cijena energija na europskoj razini. Ako je u nekoj državi regulirana cijena manja od EU prosjeka, kao što je slučaj u Hrvatskoj, sasvim je moguće kako će kroz nekoliko godina rada liberaliziranog tržišta cijena zapravo rasti. To sasvim sigurno nije scenarij kojem se domaći potrošači nadaju, opijeni nedavnim značajnim sniženjima cijene električne energije nakon ulaska alternativnih opskrbljivača na domaće tržište električne energije. No, znači li veća prosječna cijena i veći račun za sve? Ne, upravo suprotno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu