Neizostavni dio svake tržišne operacije zaduživanja države je i onaj sat ili dan poslije zaključenja, kad se raspreda koliko su nam ovaj put državni financijaši nabacili duga te je li se prošlo povoljno ili skupo. Ni ovotjedno domaće izdanje obveznice, vrijedno šest milijardi kuna, u tome nije iznimka.

No, kako se ta transakcija preklopila sa seciranjima raznih aktivnosti Vlade u svjetlu činjenice da je ona danas jednom nogom "out" i da funkcionira u režimu tehničke, nekima se taj aspekt nametnuo zanimljivim i u pogledu zaduživanja. Ni propitivanje aktivnosti tehničke Vlade ni raspredanja o cijeni državnog duga u osnovi nisu nisu nevažna pitanja, dapače. Ali prigodničarske rasprave obično ne ispadaju baš plodne, a najnovija prigoda u tome se također nije pokazala iznimkom.

To naročito vrijedi za pitanja vezana uz financijske (dužničke) aranžmane u kontekstu tehničke Vlade. U situaciji kad za manje od dva tjedna na naplatu stiže obveznički dug od 3,5 milijarde kuna, odgovor se nameće sam po sebi; tehnička Vlada mora osigurati uredno funkcioniranje države i uredno izvršavanje financijskih obveza. Uz dospijeća dugova to podrazumijeva i pokrivanje manjka tekućih prihoda u odnosu na dinamiku rashoda, barem do formiranja nove vlasti.

S tim u vezi, uostalom, stvari su jasno definirane i Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2016. U dijelu u kojemu se tim zakonom potvrđuju okviri zaduživanja i tekućih otplata iskazani u računu financiranja jasno stoji da se zaduživanje "može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, i to do iznosa od 23,94 milijarde kuna". Za tekuće otplate glavnice državnoga duga u iznosu od 17,43, kao i pripadajuće kamate, Zakon propisuje da u izvršavanju proračuna imaju prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Uz to, njime je utvrđeno da ukupna visina zaduženja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi nepunih dvije milijarde kuna, s tim da tekuće otplate glavnice njihova duga iznose malo većih 2,1 milijardu kuna.

Odluke za kraj mandata 
Ukratko, što se tiče aktivnosti članova Vlade Tihomira Oreškovića u razdoblju nakon izglasavanja nepovjerenja i odluke o raspuštanju Sabora, ima mjesta propitivanjima pojedinih poteza poput, primjerice, naglo zaredalih kadroviranja, od izbora predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pa do nedavnih rošada u resoru ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.

Međutim, takva praksa u kadroviranju (i/li uhljebljivanju) na samom kraju mandata, ali i u odlukama čijim se donošenjem uoči novih parlamentarnih izbora nastoji pridobiti birače, a budućoj vladi stvaraju financijske obveze, nije nikakva specifičnost aktualne izvršne vlasti.  Jednako tako, ministri financija u pravilu su prvi na udaru kad se govori o javnom dugu (taj i taj ministar zadužio nas je za toliko i toliko) ili kad realiziraju nova zaduženja, iako  je Ministarstvo financija, odnosno Državna riznica, samo adresa na koju se u konačnci slijevaju računi svih resora i cijene svih prava definiranih kroz političke procese.

Tuđa štednja      
Iz godine u godinu državni proračuni planiraju se s većim rashodima od prihoda, a unatoč smanjenju planirana deficita, i ove godine moramo posegnuti za oko devet milijardi kuna tuđe štednje, povrh one koja nam treba za refinanciranje već postojećih dugova. Budući da je Vlada na odlasku od samoga početka bila slabo operativna u pogledu usuglašavanja odluka, i ove godine nedužnički će izvori financiranja ostati znatno tanji od 1,6 milijardi kuna, koliko je bilo planirano od privatizacije.

Sve u svemu, kad se govori o cijeni zaduživanja obično su ključni parametar "dane okolnosti", tj. kombinacija okolnosti na financijskom tržištu i na ekonomsko-političkom terenu. Ostvarenih 2,85 posto prinosa na najnovije obveznice u kunama na pet godina utoliko je u prvom redu realna mjera, s tim da nije nevažan detalj ni domaća valuta izdanja. U odnosu na prijašnje aranžmane, cijena je povoljnija. No, relativno brzo Hrvatska će ponovno na međunarodni test, gdje će se bolje vidjeti i koliko smo percipirani rizičnijima od primjerice Slovenije na čiji se 10-godišnji eurski dug investitori zadovoljavaju s nešto više od jedan posto prinosa, ili Češke, kod koje im je danas prihvatljivo i manje od 0,5 posto prinosa.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo