Zagrebačka burza i fondovska industrija svoje su godišnje konferencije – Burzi je to 22., a fondovima 6. po redu – ove godine prvi put ujedinili. Taj je potez višestruko logičan, ali u prvom planu je zasigurno faktor štednje i krize koju itekako osjeća dobar dio nebankovnog financijskog sektora, posebice akteri tržišta kapitala i posebice oni iza kojih ne stoje veće financijske grupacije.
Dovoljno je reći da je promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u devet ovogodišnjih mjeseci bio više nego upola manji nego lani (2,27 prema 4,56 milijardi kuna). Broj sudionika rovinjskog skupa, kojih je prema podacima organizatora bilo oko 350, nije sugerirao taj sumorni indikator burzovne aktivnosti. Za ukupno raspoloženje to se već ne bi moglo reći. Za raspoloženje sve malobrojnijih privatnih "brokeraja" slaba je utjeha i što je statistika volumena trgovanja dionicama malo manje depresivna (približno isti broj dionica protrgovan je ove i prošle godine). Jednako tako, za fond menadžere investicijskih fondova koji pod upravljanjem danas imaju nešto više od 12 milijardi kuna imovine, predkriznih se 30-ak milijardi kuna čini dalekom prošlošću, a za neke od društava i dalekom budućnošću koju neće dočekati u tom biznisu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu